Otpadne vode postaju sve važniji investicijski posao

Otpadne vode postaju sve važniji investicijski posao, a hrvatsko vodno gospodarstvo ulazi u razdoblje velikih ulaganja. Od 2016. do kraja 2024. u vodno je gospodarstvo, prema podacima Hrvatskih voda, uloženo ukupno 4,4 milijarde eura iz različitih izvora financiranja. Samo u ožujku 2025. predstavljeno je 19 ugovora vrijednih više od milijardu eura, koji obuhvaćaju projekte vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda.

Razmjeri tržišta vidljivi su i u službenim statističkim podacima. Hrvatska je prema Državnom zavodu za statistiku tijekom 2025. imala 16.290 kilometara mreže javne odvodnje i 214 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kroz sustav javne odvodnje prošlo je ukupno 350,1 milijun kubičnih metara otpadnih voda, od čega je 63,5 milijuna kubika ostalo nepročišćeno.

Ukupna količina otpadnih voda pritom je bila 4,9 posto manja nego godinu ranije, dok je količina nepročišćenih voda porasla 6,2 posto.

Istodobno je broj uređaja za trećestupanjsko pročišćavanje porastao 14,3 posto, s 35 na 40, što upućuje na nastavak ulaganja u tehnološki zahtjevniju infrastrukturu.

Novca za nove projekte pritom ne nedostaje. U okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. za ulaganja u sustave javne odvodnje i javne vodoopskrbe inicijalno je predviđeno 845 milijuna eura, dok je zbog modela financiranja faziranih projekata za nove projekte trenutno na raspolaganju 914,25 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Obradom otpadnih voda prošle se godine bavilo 76 tvrtki, četiri više nego u 2024., pri čemu je deset najuspješnijih, po podacima bonitetne kuće CompanyWall, ostvarilo dobit od 8,5 milijuna eura i 39,8 milijuna eura prihoda. Radi se o priličnom padu u obje kategorije jer su 2024. prihodi vodećih poduzeća u tom sektoru iznosili 133,6 milijuna eura, a dobit 52,4 milijuna.

Pad prihoda i dobiti deset najvećih kompanija pritom treba promatrati s određenim oprezom. Naime, ukupnu sliku snažno je odredilo poslovanje Zagrebačkih otpadnih voda, koje su u 2024. ostvarile 90,3 milijuna eura prihoda i 47,2 milijuna eura neto dobiti, da bi godinu poslije prihod pao na 10,5 milijuna eura, a dobit na 6,2 milijuna eura. Sličan trend zabilježilo je i povezano društvo Zagrebačke otpadne vode – upravljanje i pogon: prihodi su mu pali s 20,5 milijuna na 691,8 tisuća eura, a dobit s 2,77 milijuna na 234,9 tisuća eura.

Pad je pritom usko povezan s velikom promjenom u poslovanju zagrebačkog sustava. Nakon 24 godine privatne koncesije, Vodoopskrba i odvodnja preuzela je 4. kolovoza 2024. posjed i upravljanje Centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba. Koncesijski ugovor sa ZOV-om, koji je prema prvotnom planu trebao trajati do kraja 2028., Grad Zagreb jednostrano je raskinuo.

Zagrebačke otpadne vode pritom su jedan od najvažnijih primjera kako se poslovanje u ovom sektoru može vezati uz velike infrastrukturne projekte. Društvo je osnovano 1998. godine, a temeljem koncesijskog ugovora s Gradom Zagrebom projektiralo je i 2007. završilo izgradnju Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba. Uređaj je nakon raskida koncesije u kolovozu 2024. prešao pod upravljanje gradskog poduzeća Vodoopskrba i odvodnja.

Istodobno, kod dijela ostalih vodećih kompanija slika je sasvim drukčija. IVS je prihod povećao 6,2 posto uz rast dobiti od 175,5 posto, dok su prihodi KO-SA porasli 44,4 posto, a dobit 48,8 posto. TOI TOI je također povećao prihod, za 8,4 posto, uz pad dobiti od oko osam posto.

Iliric-Eko zanimljiv je kao primjer specijalizirane privatne tvrtke unutar sektora. Kompanija se bavi najmom i održavanjem pokretnih eko WC kabina, sanitarnih prikolica i kontejnera, a svoje usluge pruža na gradilištima, javnim površinama, parkovima, koncertima, sajmovima i drugim lokacijama gdje nema klasične kanalizacijske infrastrukture. Tvrtka navodi da ima više od 2.000 EKO WC kabina te servisne točke u Zagrebu, Zadru, Splitu, Metkoviću, Istri i Vukovaru.

Interesantna je i Odvodnja Poreč, javno komunalno društvo koje se bavi odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda te održavanjem kanalizacijskih sustava. Društvo je u većinskom vlasništvu Grada Poreča, uz udjele okolnih općina, a među njegovim poslovima su i razvoj i održavanje sustava javne odvodnje te upravljanje uređajima za pročišćavanje i obradu mulja.

Sve to sugerira da snažan pad ukupnih prihoda i dobiti vodećih društava ne treba tumačiti kao opći pad poslovanja cijelog sektora obrade otpadnih voda. Veći dio pada proizlazi iz vrlo visoke baze iz 2024., odnosno poslovanja nekoliko najvećih društava, prije svega Zagrebačkih otpadnih voda, čiji se poslovni model u međuvremenu bitno promijenio.