John Ternus će ovoga je tjedna postao izvršni direktor Applea, čime je završila 15 godina duga era Tima Cooka.
Stoga smo odlučili prisjetiti se svega što se s tom kompanijom događalo u međuvremenu, odnosno po čemu će ostati upamćen direktor koji je naslijedio slavnog Stevea Jobsa.
Cooka će ponajprije pamtiti po tome što je iPhone učinio neizostavnim dijelom svega, od kupnje kave i slušanja glazbe do odlaska u teretanu ili plaćanja računa kreditne kartice.
U tome su ključnu ulogu imale internetske usluge i dodatna oprema koje je Apple pod njegovim vodstvom razvijao i uvodio tijekom proteklog desetljeća.
Vrijednost Appleovih dionica tijekom njegova mandata porasla je za više od 2.000 posto. Kompanija je u srpnju nakratko dosegnula i tržišnu vrijednost od pet bilijuna dolara, čime je postala tek druga kompanija u povijesti koja je dosegnula tu granicu.
“Cook je uspio proširiti iPhone do razmjera za koje nitko ne bi pomislio da su u tom razdoblju vjerojatni, pa čak ni mogući”, smatra David Yoffie, profesor na Harvard Business Schoolu koji je napisao studiju o Appleu i Timu Cooku.
Pritom je morao balansirati i u političkim odnosima između SAD-a i Kine, zemalja ključnih za Appleovo poslovanje i golemo iPhone carstvo, u vrijeme kada su odnosi između Washingtona i Pekinga bili izrazito napeti.
Prema riječima Genea Munstera, upravnog partnera u tehnološkoj investicijskoj tvrtki Deepwater Asset Management, koji Apple prati još od 2004. godine, Cook je podjednako “državnik” koliko i izvršni direktor.
Pod njegovim vodstvom Apple je donio odluku koja mu je pomogla izbjeći goleme carine Trumpove administracije. Pod pritiskom da proizvodnju iPhonea preseli u SAD, kompanija je umjesto toga obećala uložiti 600 milijardi dolara u širenje poslovanja u SAD-u, uključujući i proizvodnju ključnih dijelova iPhonea na američkom tlu.
Čak i tijekom Trumpova prvog mandata, tadašnji predsjednik isticao je Cooka kao jednog od rijetkih poslovnih čelnika koji su ga osobno nazvali.
Prije dolaska u Apple 1998. godine, više od desetljeća gradio je karijeru u upravljanju proizvodnjom, distribucijom i lancima opskrbe, najprije u IBM-u, a potom u Intelligent Electronicsu i Compaqu. U Apple je tako stigao kao iskusni operativac, a ne kao stručnjak za razvoj proizvoda, što će se pokazati ključnim za njegovo kasnije vođenje kompanije.
S druge strane, Ternus je naslijedio i neke probleme.
Appleov odnos s Kinom je složen jer je kompanija i dalje snažno ovisna o kineskoj proizvodnji i dobavljačima, iako posljednjih godina dio proizvodnje seli u zemlje poput Indije i Vijetnama.
Pročitajte još:
Istodobno, na kineskom tržištu sve teže konkurira domaćim proizvođačima poput Huaweija, a mora se prilagođavati i sve većem utjecaju tamošnjih vlasti na poslovanje stranih tehnoloških kompanija.
Kompanija se suočava i sa sve napetijim odnosima s europskim regulatorima. Europa je njegovo drugo najveće tržište, a zbog pritiska regulatora bili su prisiljeni promijeniti način na koji funkcionira App Store, dok nova verzija Sirija neće biti dostupna na starom kontinentu zbog pravila Europske unije.
Tu je i pitanje umjetne inteligencije. Apple je pod sve većim pritiskom da uhvati korak s konkurencijom, osobito nakon što posljednji veliki proizvod kompanije, Vision Pro, nije ispunio očekivanja.
Istodobno, globalna utrka u razvoju umjetne inteligencije uzrokovala je nestašicu memorijskih čipova, zbog čega su Apple i druge kompanije bile prisiljene podići cijene svojih proizvoda.
