Do nedavno se turistički posjet vinariji svodio na obilazak podruma, degustacije i kupnju suvenirske butelje za ponijeti. Danas vinski turizam postaje zaseban izvor prihoda, a među iskustvima koja se sve češće nude gostima je i posao koji su nekada obavljali obitelj, susjedi i sezonski radnici – berba grožđa.
Global Wine Tourism Report 2025 pokazuje zašto se vinarije sve ozbiljnije okreću turistima. Istraživanje Hochschule Geisenheim University, provedeno u suradnji s UN Tourismom, Međunarodnom organizacijom za vinovu lozu i vino (OIV), Great Wine Capitals Global Networkom i WineTourism.comom, obuhvatilo je 1.310 vinarija iz 47 zemalja.
Dvije trećine ispitanih vinarija svoj vinski turizam smatra profitabilnim ili vrlo profitabilnim, a u prosjeku im on donosi oko četvrtine ukupnih prihoda.
Čak 88 posto ispitanih vinarija već nudi neki oblik vinskog turizma. Degustacije su još uvijek najčešće i nudi ih 79 posto vinarija, 68 posto organizira obilaske podruma, a 61 posto vinograda.
No ponuda se širi prema gastronomiji, edukaciji, prirodi i iskustvima koja gostima omogućuju da postanu aktivni sudionici, a ne samo promatrači. U Europi je 43 posto vinarija zabilježilo rast broja posjetitelja, dok ih je pad prijavilo 17 posto. Više od polovice vinarija planira nova ulaganja u turizam.
U Istri se u berbu može za 75 eura
Trend je već dobro vidljiv i u Hrvatskoj. Meneghetti Wine Hotel & Winery u Balama tijekom ovogodišnje berbe organizira svoj „Harvest Experience“.
Gosti šeću vinogradom, upoznaju se s berbom, obilaze proizvodnju i vinski podrum, a program završava zajedničkim ručkom pod hrastovima. Cijena je 75 eura po osobi, a iskustvo se tijekom rujna organizira četvrtkom. Za održavanje je potrebno najmanje osam prijavljenih gostiju.
Kozlović u Momjanu nudi program „Kozlović in Harvest Time 2026“, koji gostu omogućuje da vinariju vidi upravo u trenutku kada nastaje nova berba.
Obilazi se prijem i selekcija grožđa te prostor za maceraciju i fermentaciju, a umjesto kušanja samo gotovih vina, gosti dobivaju grožđe, mošt, fermentirani mošt i mlado vino iz ovogodišnje berbe. Uz njih kušaju i tri različite berbe malvazije istarske. Program traje oko 90 minuta i košta 50 eura po odrasloj osobi, odnosno 25 eura za djecu od sedam do 17 godina. Ideja je da gost u jednome posjetu može pratiti različite faze nastanka vina, od upravo ubranog grožđa do malvazije stare nekoliko godina.
Još izravnije goste u posao uključuju Kraljevski vinogradi kod Petrčana. U svojoj aktualnoj ponudi za rujan i listopad pozivaju posjetitelje da im se pridruže u berbi.
Paket uključuje sudjelovanje u branju grožđa, tradicionalni obrok, vino te korištenje rekreacijskih sadržaja imanja. Uz to nude klasične i privatne degustacije te obilazak vinograda i vinarije.
Turistički potencijal berbe otkrivaju i mnogo manje vinske destinacije.
U Vinariji Jušta u Đurđevcu u kolovozu je predstavljeno upravo iskustvo berbe kao novi turistički proizvod grada. U prvoj berbi Solarisa sudjelovali su predstavnici turističkog sektora, privatni iznajmljivači, gosti i lokalne udruge, a cilj Turističke zajednice Đurđevca je tradiciju pretvoriti u sadržaj u kojem posjetitelj aktivno sudjeluje.
Vinarija Jušta ima oko 5.000 trsova i proizvodi približno deset tisuća litara vina godišnje, što pokazuje da ovakav proizvod nije rezerviran samo za velike proizvođače i luksuzna vinska imanja.
Sličan princip već postoji i u Konavlima. Tradicionalna manifestacija „Trganje“ berbu pretvara u turistički događaj na kojem posjetitelji mogu brati i gaziti grožđe te upoznati stare običaje. Na prošlogodišnjem izdanju, prema organizatorima iz Agroturizma Konavle, sudjelovao je i značajan broj stranih turista.

Berba se preselila u turističku sezonu
Ovogodišnja sezona pritom ima dodatnu zanimljivost. Zbog ekstremnih vrućina berba je u mnogim dijelovima Hrvatske počela neuobičajeno rano. U Zadarskoj županiji Ministarstvo poljoprivrede krajem kolovoza zabilježilo je da je berba počela ranije nego ikada, nakon temperatura koje su na području Nadina dosezale 40,4 stupnja.
Na Krku je početkom ovog tjedna već bila u punom jeku berba vrbničke žlahtine.
Vinari navode da tako rani početak ne pamte, a zanimljivo je da se ove godine berba preklopila s turističkom sezonom. Nekada se čekalo da turisti odu pa se tek onda ulazilo u vinograde, dok su ove godine početkom rujna na otoku još brojni gosti, a grožđe više nije moglo čekati.
Na Balatonu od vinarije do vinarije autobusom
Koliko daleko povezivanje vina i turizma može otići pokazuje susjedna Mađarska. Na Balatonu ove sezone vozi 46° Balaton Wine Bus, hop-on hop-off autobus koji povezuje više od 25 vinarija i drugih lokalnih atrakcija.
Koncept nalikuje turističkim autobusima velikih gradova: putnik izađe ondje gdje želi, provede vrijeme u vinariji i nastavi sljedećim autobusom. Organizatori preporučuju četiri postaje tijekom dana.

Jedna od ruta povezuje Balatonfüred, Pécsely, Balatonszőlős, Csopak i Paloznak, dok druga vodi gotovo 60 kilometara kroz područje Balatonskog gorja. Postoji i nedjeljna gastronomska ruta kroz Káli Basin koja uz vinarije povezuje restorane, tržnicu, proizvođače hrane i druge lokalne sadržaje.
Pročitajte još:
Autobus tako rješava jedan od praktičnih problema vinskog turizma, a to je kako obilaziti više proizvođača i kušati njihova vina bez vožnje automobila. Istodobno pojedinačne vinarije pretvara u zajednički turistički proizvod cijele regije.
Upravo je povezivanje jedna od stvari koje međunarodno istraživanje prepoznaje kao važan dio razvoja vinskog turizma. Čak 78 posto vinarija koje su sudjelovale u istraživanju surađuje s drugim organizacijama kako bi proširile iskustvo koje nude posjetiteljima. Za hrvatske vinare u tome postoji prostor. Ako vinski turizam prosječno već stvara četvrtinu prihoda vinarija koje su njime obuhvaćene, gost u vinogradu postaje zaseban kupac i prije nego što kupi prvu bocu.














2 Odgovora
Neka dođu i pomognu neće im nitko ništa
Drugim rječima – besplatna radna snaga!