Prijelaz na pogone na obnovljive izvore za proizvodnju električne energije se u Europskoj uniji (EU) zahuktava zadnjih godina, no to stvara nove probleme koje treba rješavati kao što je kapacitet elektroenergetske mreže.
Jedan od načina za maksimalno moguće iskorištavanje struje koju proizvode obnovljivi izvori, primjerice ljeti Sunce, je njihova pohrana kako bi se mogla rabiti u trenucima kada proizvodnja padne, a potrošnja naraste.
U EU trenutačno se poprilično razlikuje stanje među zemljama kad je riječ o baterijskoj pohrani.
Hrvatska kaska već u kapacitetima pogona na obnovljive izvore s usporedivim zemljama, a što se baterijske pohrane tiče napravljeni su neki pomaci.
U Hrvatskoj je 2022. izgrađena prva veća baterijska pohrana uz HEP-ovu solarnu elektranu Vis sa snagom od 1 megavata (MW) i kapacitetom od 1,44 megavat-sati električne energije. Samostojeći baterijski spremnik u Šibeniku od 50 MW je u izradi. Osim tih projekata instalirano je desetak megavata baterija kod velikih kupaca uz njihove solarne elektrane te je još 10-30 MW u izgradnji. Uz to, instalirana je zanemariva snaga baterija kod aktivnih kupaca, odnosno građana.
Njemačka je vodeća u EU po kapacitetu baterija za pohranu energije ispred Italije.
Hrvatska uvozi gotovo 60 posto energije, a 25 do 30 posto potreba za električnom energijom pokriva kupnjom iz inozemstva.
Jasno je što je potrebno učiniti da se stanje popravi. Treba više pogona na obnovljive izvore i njihova bolja integracija u elektroenergetski sustav, a to je moguće popraviti uz pomoć baterijske pohrane.
Kako je objavilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo je ovih dana novu uputu prema kojoj se samostalna baterijska postrojenja mogu graditi u zonama industrijske i proizvodne namjene i prije no što njihove pojedinačne lokacije budu uključene u prostorne planove.
Time je, kako se navodi, pronađeno rješenje za problem koji je mogao znatno usporiti razvoj baterijskih projekata u Hrvatskoj.
“Naime, prema ranijem tumačenju, samostalna baterijska postrojenja bilo je potrebno planirati u prostornim planovima gradova i općina. Budući da vrlo mali broj gradova i općina u svojim prostornim planovima već ima planirana takva postrojenja, za realizaciju projekata bilo bi potrebno prethodno pokrenuti izmjene i dopune prostornih planova, a u pojedinim slučajevima i provesti stratešku procjenu. U praksi bi to moglo značiti zastoj od nekoliko godina”, pojašnjavaju iz OIEH-a.
Ministarstvo je uputu dostavilo svim upravnim odjelima županija te Grada Zagreba koje su nadležne za prostorno uređenje i gradnju.
U njoj se navodi da samostalna baterijska postrojenja treba predvidjeti prostornim planovima no do donošenja takvih planova može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru i odobrenje građenja u zonama industrijske i proizvodne namjene.
“Pritom treba voditi računa o okolnoj gradnji, potrebnoj infrastrukturi, uklapanju u postojeći krajobraz i drugim relevantnim lokacijskim uvjetima. Nova uputa zamjenjuje sva ranije izdana mišljenja ministarstva vezana uz prostorno planiranje baterijskih sustava pohrane”, ističe se u uputi.
OIEH podsjeća da baterije omogućuju pohranu energije kada je proizvodnja velika, povećavaju fleksibilnost elektroenergetskog sustava, smanjuju zagušenja u mreži i omogućuju bolje iskorištavanje prozvodnje iz obnovljivih izvora.
Prema prvoj nacionalnoj studiji o baterijama, koju je OIEH bio pokrenuo uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te su je izradili Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Energetski institut Hrvoje Požar, takvi sustavi mogu smanjiti ukupne troškove elektroenergetskog sustava do 15 posto.
Pročitajte još:
Studija je pokazala i da bi realizacija svih kapaciteta na obnovljive izvore s izdanim energetskim odobrenjima mogla smanjiti prosječnu cijenu električne energije sa 101,7 na 72,96 eura po megavat-satu što je gotovo 30 posto.
“Baterije omogućuju bolju integraciju tih kapaciteta u sustav te pridonose stabilnijem tržištu i manjim dnevnim oscilacijama cijena”, dodaje se.
Jedan odgovor
Dobra vijest