Europska unija (EU) je jasno definirala da je baterijska pohrana iznimno bitna sastavnica zelene tranzicije, odnosno prelaska s fosilnih na obnovljive izvore, no među zemljama članicama dosta je šaroliko stanje kad je riječ o stupnju razvoja baterijskih kapaciteta.
Njemačka je u njima vodeća s dosad dostignutom snagom od 2,8 gigavata (GW), a dobro se na tom polju razvija i Italija gdje je brojka 2 GW.
Još 13 zemalja ima snagu spremnika ispod 1 GW, a na vrhu je s 920 megavata (MW) u Irska.
Hrvatska je tek odnedavno krenula u ozbiljnu raspravu o toj temi unatoč već dugo vremena poznatom potencijalu u proizvodnji električne energije na temelju energije Sunca i vjetra.
U ožujku ove godine na konferenciji u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) predstavljena je studija o potrebi i razvoju baterijskoga sustava, a o toj temi su nedavno također govorili predstavnici Udruženja OIE u okviru Hrvatske gospodarske komore i tamošnji Odjel za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo.
O tome kakve perspektive ima Hrvatska, odnosno kakva su očekivanja u području razvoja baterijskih sustava razgovarali smo s voditeljicom Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo u HGK Tamarom Kelavom.
Koliki je interes investitora za razvoj baterijskih spremnika energije u Hrvatskoj? Možete li to potkrijepiti nekim konkretnim brojkama?
Interes investitora za gradnju baterijskih pohrana u Hrvatskoj iznimno je velik. U postupku izrade elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) u 2025. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je imao 13 projekata za baterijske spremnike ukupne priključne snage 854 MW. To je stručna analiza u elektroenergetici koja određuje najbolji način priključenja korisnika ili elektrane na elektroenergetsku mrežu. EOTRP analizira postojeće stanje mreže, planirani razvoj mreže, opterećenja i proizvodnju, tehničke mogućnosti priključenja, potrebne zahvate na mreži te procjenu troškova priključenja.
S obzirom na to da preliminarno mišljenje vrijedi šest mjeseci, u pitanju su podaci o stanju od 2. veljače 2026. HOPS je do tada izdao pet preliminarnih mišljenja za priključenje baterijskih spremnika ukupne priključne snage 392 MW te četiri preliminarna mišljenja za hibridna postrojenja s baterijskim spremnikom ukupne priključne snage 503 MW. Ova se tehnologija trenutačno nalazi na prvom mjestu prema zainteresiranosti investitora. Kad se tome pribroji interes za izgradnju baterija na nižim naponskim razinama, riječ je o izdanim energetskim odobrenjima za ukupno 1090 MW. Ta brojka je u kontinuiranom porastu. Preostaje vidjeti koliko je HOPS novih zahtjeva za priključenje baterija dobio od početka svibnja. Naime, jedini vremenski prozor u godini u kojem se primaju zahtjevi traje od 1. do 15. svibnja.
Koje su glavne prepreke ili problemi koji usporavaju razvoj projekata? Što treba učiniti da se to promijeni?
Dokument ili ‘position paper’ HGK o baterijama obrađuje niz ključnih pitanja važnih za realizaciju projekata obnovljivih izvora. Poseban naglasak stavljen je na postupak priključenja na elektroenergetsku mrežu koji je često složen i dugotrajan, kao i na trošak priključenja koji može predstavljati značajan dio ukupne investicije. Također se razmatra obračun mrežarine, odnosno način na koji proizvođači električne energije plaćaju korištenje mrežne infrastrukture. Jedno od važnih pitanja odnosi se i na nadoknadu u slučaju ograničenja rada obnovljivih elektrana od strane operatora sustava što postaje sve relevantnije s rastom udjela varijabilnih izvora energije. Dodatno, analizirana su i prostorno-planska ograničenja za baterijske sustave za pohranu energije koji su ključni za integraciju većeg udjela obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav.
Kakva je sadašnja situacija u Hrvatskoj i kolike bi kapacitete u baterijskim spremnicima mogli imati do 2030. godine? Naime, nacionalni energetski plan predviđa kapacitet do 250 MW u tom razdoblju. Nije li to nedovoljno ambiciozno?
U Hrvatskoj je 2022. izgrađena prva veća baterijska pohrana uz HEP-ovu solarnu elektranu Vis sa snagom od 1 MW i kapacitetom od 1,44 megavat-sati električne energije. Samostojeći baterijski spremnik u Šibeniku od 50 MW je u izradi. Osim tih projekata instalirano je desetak megavata baterija kod velikih kupaca uz njihove solarne elektrane te je još 10-30 MW u izgradnji. Uz to, instalirana je zanemariva snaga baterija kod aktivnih kupaca, odnosno građana.
Cilj Nacionalnog energetskog i klimatskog plana bit će premašen prije 2030. zahvaljujući pozivu Ministarstva gospodarstva za sufinanciranje baterijskih sustava s kraja 2025., koji podrazumijeva instaliranje barem 60 MWh baterija do kraja ove godine. Uz to, mnogi developeri planiraju izgraditi baterijske pohrane uz svoje elektrane da bolje optimiziraju proizvodnju, to jest stavljanje električne energije na tržište. Tu su i drugi proizvođači iz solarnog sektora koji ugrađuju baterije što uključuje industriju i kućanstva, tim više što kreće poticanje baterija kod kućanstava uz sunčane elektrane u okviru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Što se događa s projektima kojima istekne energetsko odobrenje?
Energetsko odobrenje je formalni prvi korak, iskaz interesa za razvoj projekta, a izdaje ga Ministarstvo gospodarstva. Sustav energetskih odobrenja je uveden krajem 2021. i njihovo trajanje se do sada nije moglo produžiti. Od 2021. je izdano više od 4.000 MW energetskih odobrenja. Od dana izvršnosti vrijede 5 ili 7 godina, no svi u roku od 3 godine moraju ishoditi lokacijsku dozvolu jer u protivnom energetsko odobrenje prestaje važiti. Nakon rješavanja lokacijske dozvole dolazi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, građevinska dozvola te gradnja projekta. Budući da donedavno nije bila poznata cijena priključenja elektrana, mnogi veći projekti nisu bili u stanju napredovati u koracima jer nisu mogli izračunati trošak priključenja. Broj energetskih odobrenja koja ističu se iz dana u dan povećava, pa je stoga nužna žurna izmjena Zakona o tržištu električne energije na što smo kao Udruženje OIE HGK više puta upozoravali. U prijedlogu Zakona o tržištu električne energije koji je trenutno u javnom savjetovanju u prijelaznim i završnim odredbama predlaže se da rokovi iz energetskog odobrenja počinju teći od trenutka donošenja odluke o jediničnoj naknadi za priključenje. Prema tom prijedlogu, oni kojima je energetsko odobrenje isteklo mogu ponovno podnijeti iskaz interesa u roku od 30 dana da bi im se izdalo novo za koje ne trebaju ponovno platiti naknadu za izdavanje. Udruženje OIE HGK pozdravlja ovakva zakonodavna rješenja koja mijenjaju rokove zbog kašnjenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u donošenju odluke o trošku priključenja i omogućavaju brojnim projektima daljnju realizaciju.
Pročitajte još:
Koliko donositelji odluka u sektoru slijede doprinos, preporuke i inicijative koje dolaze iz HGK-ova Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo?
HGK je 2023. i 2024. objavila ‘position paper’ kojim je identificirala sve probleme u razvoju OIE projekata te predložila konkretna rješenja. Napredak je postignut u segmentu procjene utjecaja na okoliš gdje je objavljen akcijski plan kojim se smanjuje administrativni teret i digitaliziraju se podaci potrebni za izradu studija utjecaja na okoliš. Tu je i iznos naknade za priključenje koji smo dugo zagovarali i na koji smo dugo čekali. Smatramo da su naknade razumno postavljene i mogu osigurati daljnji razvoj projekata. Ove godine u ožujku objavili smo ‘position paper’ na temu primjene baterijskih spremnika u kojem smo također identificirali ključnu problematiku njihove primjene. Smatramo da su nadležne institucije i operatori mreže time od HGK na jednom mjestu jasno i strukturirano dobili putokaz za najbolje postizanje naših energetskih ciljeva te da u nama vide partnera u postizanju optimalnih tehničkih rješenja za lakšu i bržu primjenu te tehnologije. Uskoro je u HGK u planu okrugli stol koji će okupiti developere, operatore mreže, energetskog regulatora i Hrvatskog operator tržišta energije (HROTE) kako bi se zajednički razgovaralo o preostalim uskim grlima za razvoj projekata.
