Vodeći hrvatski proizvođači gume i plastike uspješni unatoč izazovima za kemijski sektor

Kemijski sektor, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, obuhvaća u širem smislu proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvode od gume i plastike te proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka.

U Europskoj uniji (EU) u 2025. već četvrtu godinu zaredom prisutan je međugodišnji pad u proizvodnji, pokazuje analiza koju je objavio Ekonomski institut Zagreb.

U prošloj je godini to bilo 3,3 posto, u 2024. 3,1 posto te u 2023. čak 10,5 posto.

“Pad proizvodne aktivnosti najvećim je dijelom posljedica slabljenja potražnje i visoke razine nesigurnosti. Primjerice, većina industrija EU-a koje kao svoje ulazne elemente koriste proizvode kemijske industrije bilježi pad proizvodnje. Tako je na razini EU-a automobilska industrija u 2025. godini zabilježila značajan međugodišnji pad proizvodnje od oko 2,3 posto. Istovremeno, proizvodnja cjelokupnog sektora prerađivačke industrije zabilježila je rast od 1,6 posto što ukazuje na raskorak između kemijske proizvodnje i ukupne proizvodnje. Neizvjesnost i dalje ograničava ulaganja, a prognoze za 2026. su skromne”, ističe se u analizi autorice Ivane Rašić.

Gledano po pojedinim državama članicama, najveći međugodišnji pad u 2025. zabilježen je u Nizozemskoj, od 4,9 posto. Zatim slijedi Njemačka s padom od 3,3 posto, a manje od tri posto imale su Francuska, Poljska i Italija. Španjolska istovremeno bilježi skromno povećanje manje od jedan posto.

“S obzirom na navedeno, kratkoročni izgledi za oporavak kemijskog sektora u EU ostaju nepovoljni. Budući razvoj sektora ovisit će ponajprije o stabilizaciji energetskih tržišta, oporavku industrijske potražnje te jačanju konkurentnosti kroz tehnološke inovacije, energetsku učinkovitost i diverzifikaciju proizvodnje. Bez takvih prilagodbi, europska kemijska industrija mogla bi se i u narednom razdoblju suočavati s izazovima očuvanja svoje globalne tržišne pozicije i dugoročne održivosti”, ističe Rašić.

Doprinos sektora kemijske industrije hrvatskom gospodarstvu je relativno stabilan, a u 2023. udio sektora u bruto društvenom proizvodu je bio 0,75 posto.

Pritom je brojka za proizvode od gume i plastike bila 0,53 posto BDP-a.

Nakon dvogodišnjeg smanjenja aktivnosti industrija proizvoda od gume i plastike se u 2025. vratila u zonu rasta od 3,8 posto.

Stoga smo htjeli proanalizirati koje su to najveće hrvatske tvrtke u tom segmentu.

Prema podacima kojima raspolaže CompanyWall, u 2024. godini najveće je prihode imala tvrtka Bomark Pak iz Ludbrega koja se bavi proizvodnjom ploča, listova, cijevi i profila od plastike.

Prihodi su iznosili 113,6 milijuna eura, a dobit 1,9 milijuna eura. U tvrtki je radila 271 osoba.

Tvrtka Gumiimpex-GRP je, kako je opisano na njezinoj internetskoj stranici, vodeća tvrtka za reciklažu otpadnih guma i proizvodnju proizvoda od gume, prodaju auto-guma uz prateće vulkanizerske usluge i zaštitu teretnih guma.

Ta varaždinska tvrka s 391 zaposlenim imala je prihode od 75,9 milijuna eura te dobit od 2,16 milijuna eura.

Na trećem mjestu po prihodima u sektoru plastike i gume u 2024. bila je tvrtka Muraplast iz Kotoribe koja se bavi izradom različitih vrsta ambalaže.

Ona je s 351 zaposlenikom ostvarila prihode od 72,18 milijuna eura, a dobit je iznosila 5,5 milijuna eura.

Očito sjevernoj Hrvatskoj dobro ide u tom sektoru jer je na četvrtom mjestu tvrtka iz iste regije, a to je varaždinski Marlex koji je registriran za proizvodnju plastičnih proizvoda za građevinarstvo.

Ta je tvrtka zapošljavala 261 osobu i oni su bili uprihodili 30,9 milijuna eura s dobiti od 1,43 milijuna eura.

Na petom mjestu je još jedina tvrtka koja je imala u sektoru gume i plastike više od 100 zaposlenih. To je Vargon iz Kukuljanova u kojemu je na kraju 2024. radilo 235 osoba uprihodivši 29,15 milijuna eura. Ostvarena je pritom dobit od 2,19 milijuna eura.

Vargon je dio austrijske Wienerberger grupe i bavi se proizvodnjom plastičnih cijevi.