Poskupljenja u poljoprivredi: Cijene od 2020. porasle za više od 50 posto

Od žitarica, voća i povrća pa sve do mesa i mliječnih proizvoda, promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda izravno utječu na proizvođače, trgovce i potrošače. Rast ili pad tih cijena ovisi o brojnim čimbenicima poput vremenskih uvjeta, troškova proizvodnje, cijena goriva i energije, globalnih tržišnih kretanja te potražnje za hranom.

U takvim okolnostima poljoprivrednici se suočavaju s izazovom održavanja profitabilnosti, dok potrošači sve više osjećaju rast troškova života. Analiza kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda stoga je važna za razumijevanje stanja u poljoprivredi, ali i šire ekonomske stabilnosti društva.

U prvom tromjesečju ove godine proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda su na godišnjoj razini porasle za 8,5 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Drastična poskupljenja zabilježena su i odnosu na 2020. godinu, pa su cijene bile veće za 51,5 posto.

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 11,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani, dok su u odnosu na 2020. godinu bile veće za 50 posto. Na rast tih cijena utjecao je rast cijena u skupinama povrća, cvijeća i sadnica, za 23,4 posto, vina, za 14,3 posto, i voća, za 10,4 posto. S druge strane, cijene žitarica pale su za 8,5 posto.

Istodobno, cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda porasle su za 52,7 posto u usporedbi s 2020., a u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine za 6,5 posto. U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu, na godišnjoj razini porasle su cijene goveda, za 22,9 posto, i peradi, za 1,5. Cijene svinja pale su, pak, za 15,5 posto, a mlijeka za 0,1 posto.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu, u usporedbi s 2020., porasle su za 39,9 posto, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2025. manje su za 2,3 posto, na što je utjecao pad cijena stočne hrane i sjemena te sadnog materijala.

Inače, dobra i usluge za tekuću uporabu su sjeme i sadni materijal, energija i maziva, gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, veterinarske usluge, stočna hrana, održavanje opreme, održavanje zgrada te ostale usluge.

“Tromjesečni indeksi cijena u poljoprivredi izračunavaju se od 2024. na bazi 2020. u skladu s Eurostatovim preporukama”, istaknuli su statističari.

O kretanju cijena hrane, položaju Hrvatske u tom kontekstu i budućnosti cijena razgovarali smo u veljači sa stručnjakom Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG), Goranom Buturcem. On je objasnio da uzroke rasta cijena hrane valja tražiti u rastu cijena energenata, rastu globalne potražnje uslijed rasta svjetskog stanovništva, padu prinosa poljoprivrednih kultura zbog klimatskih promjena i, izdvojeno za Hrvatsku, u padu realne proizvodnje u poljoprivredi.

“Usprkos prirodnim resursima, izvrsnim agroklimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji, Hrvatska danas puno više potroši hrane nego što je proizvede. Taj jaz u korist potrošnje hrane je u 2024. godini iznosio nevjerojatnih 2,1 milijardu eura. Istovremeno, višedesetljetni odnos prema poljoprivredi pozicionirao je našu zemlju pri dnu ljestvice europskih zemalja po proizvodnji i izvozu hrane. Izvozom prehrambenih proizvoda od 803 eura po stanovniku Hrvatska značajno zaostaje za agrarno najrazvijenijim zemljama Europe. Nizozemska izvozi 7,6 puta više hrane po stanovniku nego Hrvatska, Danska 4,3 puta, Belgija 4,2 puta, a Irska 3,5 puta”, naveo je tada Buturac.

Podsjećamo, u zadnjem tromjesečju prošle godine prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji, koju su poljoprivrednici dobivali na gospodarstvu, smanjila se za 1,9 posto na godišnjoj razini, prema podacima Eurostata.

Cijene mlijeka i žitarica su na razini EU bile manje za 4,1 posto odnosno 8,9 posto u posljednjem tromjesečju 2025. u usporedbi s istim tromjesečjem u godini prije. Kada je riječ o dobrima i uslugama koje se troše u poljoprivredi, cijene gnojiva i poboljšivača tla porasle su za 7,9 posto, a cijene stočne hrane i energije bile su manje za 2,7 posto odnosno 1,7 posto.

Buduća kretanja cijena u Hrvatskoj, a i u EU, uvelike će ovisiti o stanju na globalnom tržištu energenata, klimatskim uvjetima i geopolitičkim događajima, pa su ulaganja u poljoprivredu i povećanje proizvodnje ključni za veću stabilnost i sigurnost opskrbe hranom.