Mirovinski paradoks: Zašto godine života vrijede više od godina staža?

U javnosti se često ponavlja tvrdnja da dulji radni vijek automatski znači i veću mirovinu. Međutim, praksa pokazuje da to nije uvijek slučaj. Visina mirovine ne ovisi samo o godinama staža, nego u velikoj mjeri i o dobi u kojoj osoba odlazi u mirovinu.

Jedna od najvećih promjena ove godine jest ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje. Od 1. siječnja 2026. godine ukinuto je umanjenje mirovina za umirovljenike koji su do kraja 2025. navršili 70 godina života. Njima je tijekom prvih mjeseci ove godine isplaćena razlika, a od prošlog mjeseca isplaćuje im se puna mirovina bez umanjenja.

Za umirovljenike starije od 70 godina ukidanje penalizacije znači da ih država više neće financijski kažnjavati zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Prema dostupnim podacima, njihove će mirovine u prosjeku biti veće za oko 16 eura mjesečno. Prosječna mirovina u ožujku iznosila je 724 eura.

Statistike pokazuju da se postupno, ali izuzetno sporo, povećava i udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna mirovina za 19 godina radnog staža iznosi 402,35 eura, dok korisnici s 46 i više godina staža primaju prosječno 1.124,75 eura. To znači da udio mirovine u prosječnoj plaći varira od 26 do 73 posto, dok kad se gledaju sve mirovine ukupni prosjek iznosi 46,3 posto.

No rast mirovina i dalje zaostaje za rastom troškova života. Kontinuirano raste broj umirovljenika koji rade uz mirovinu, bilo na pola ili puno radno vrijeme. Posljednjih mjeseci takvih je umirovljenika bilo oko 40.000. Od ove godine mogu raditi i na puno radno vrijeme, uz zadržavanje dijela mirovine.

Nelogičnosti na koje se nailazi u praksi su brojne. Umirovljenici koji su otišli u mirovinu prije 1. siječnja 1999. godine (takozvani stari umirovljenici) često imaju veće mirovine za isti ili čak manji broj godina staža u odnosu na one koji su se umirovili nakon tog datuma.

Naime, iako “stari” umirovljenici u prosjeku imaju manje staža, njihove su mirovine veće zbog znatnih razlika u izračunu koje su nastale reformom mirovinskog sustava iz 1999. godine. Ona je uvela stroža pravila za stjecanje prava na mirovinu, ali i drugačiji izračun. Prije 1999. mirovina se računala na temelju deset najpovoljnijih godina staža, dok se nakon toga izračun proširio na cijeli radni vijek, što je u pravilu smanjilo iznos.

Umirovljenici se i dalje “kažnjavaju” manjom mirovinom zbog ranijeg umirovljenja i to do 70 godine života. Primjerice, osoba sa 59 godina života i 39 godina staža, prema izračunu Sindikata umirovljenika Hrvatske, imat će 12 posto manju mirovinu zbog prijevremenog umirovljenja. Budući da nema dovoljno godina za starosnu mirovinu, morat će čekati još 11 godina da bi dočekala ukidanje penalizacije.

U Sindikatu smatraju da je takav model nepravedan te da bi penalizaciju trebalo ukinuti za sve umirovljenike, a ne tek nakon navršenih 70 godina života.

Njihovi podaci pokazuju da su razlike među umirovljenicima velike. Žena sa 70 godina života i 39 godina staža nakon ukidanja penalizacije ostvarila bi povećanje osnovne mirovine od 27 posto. Muškarac sa 64 godine života i 43 godine staža, koji odlazi u mirovinu kao dugogodišnji osiguranik, dobio bi povećanje od 7,2 posto. S druge strane, muškarac koji odlazi u mirovinu sa 69 godina života i 43 godine staža ostvario bi povećanje od čak 21,6 posto.

Iz toga proizlazi da, kada govorimo o izračunu mirovine, važniju ulogu imaju godine života nego sam broj godina staža, iako se u javnosti često tvrdi suprotno.

Demografski podaci dodatno naglašavaju razlike u sustavu. Muškarci u Hrvatskoj u prosjeku žive do 74. godine, dok žene dožive oko 80 godina. To znači da žene mirovinu koriste dulje, ali istodobno primaju prosječno 20 posto niže mirovine od muškaraca.

Stručnjaci ističu da sustav nije fokusiran na to koliko je netko uplaćivao doprinose, nego je u izračunu važan faktor i procjena koliko će dugo netko koristiti mirovinu.

Uz to, državi ide u prilog ako netko uz mirovinu i radi. Jer, dobiva dodatne uplate u prvi i drugi stup, a smanjuje se i pritisak na mirovinski sustav.

Vlada je najavila i ukidanje poreza na mirovine od 1. siječnja 2027. godine. Međutim, najveću korist od toga imat će umirovljenici s iznadprosječnim mirovinama, kojima bi primanja mogla porasti između 100 i 280 eura mjesečno, prema nekim izračunima. Takvih je oko 20 posto.

Brojne izmjene propisa, pokazalo se, sporo i neznatno mijenjaju položaj većine umirovljenika. Mirovine su nedostatne, pa je i dalje gotovo 40 posto osoba starijih od 65 godina u 2025. u Hrvatskoj bilo u riziku od siromaštva. Posebice su u riziku od siromaštva samci.