Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje krajem travnja 2026. u evidenciji je imao 1.758.277 osiguranika, što je za 15.965 osiguranika ili 0,92 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju prvi podaci HZMO-a.
Broj osiguranika, koji se koristi kao jedan od pokazatelja kretanja zaposlenosti, nastavio je rasti i u duljem razdoblju. U odnosu na kraj travnja 2024. povećan je za 66.711 osoba, odnosno 3,94 posto, dok je u usporedbi s travnjem 2023. veći za 118.579 osiguranika ili 7,23 posto.
Najviše osiguranika krajem travnja evidentirano je u prerađivačkoj industriji, njih 244.847. Slijedi trgovina na veliko i malo s 240.716 osiguranika, zatim građevinarstvo sa 155.077 te obrazovanje sa 138.035 osiguranika.
Rast broja osiguranika upućuje na nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada, iako struktura zaposlenosti pokazuje da se najveći dio osiguranika i dalje koncentrira u tradicionalno snažnim sektorima poput industrije, trgovine i građevinarstva.
Istodobno, podaci HZMO-a posebno su važni i zbog održivosti mirovinskog sustava, jer veći broj osiguranika znači širu osnovicu iz koje se financiraju sadašnje mirovine.
No mirovinski sustav paralelno pokazuje i drugu, manje optimističnu stranu. Prema podacima koje je ranije objavio portal Mirovina.hr, HZMO je tijekom 2025. proveo 189.665 ovrha na mirovinama. Ukupno je ovršeno 106,77 milijuna eura, što u prosjeku iznosi oko 563 eura po ovrsi.
Pročitajte još:
Ti podaci pokazuju da, uz rast broja zaposlenih i osiguranika, velik broj umirovljenika i dalje živi pod pritiskom dugova i prisilnih naplata. HZMO obračunava i porez na mirovine, a nakon isplate usklađivanja u travnju porez je platilo više od pola milijuna umirovljenika.
Tako najnoviji podaci daju dvojaku sliku: tržište rada nastavlja širiti bazu osiguranika, što je pozitivno za mirovinski sustav, ali istodobno visoki iznosi ovrha na mirovinama pokazuju da financijska ranjivost starijih građana ostaje ozbiljan problem.
Jedan odgovor
Pa to je lijepo za vidjeti