Kombinirana mirovina i dalje privilegij bolje plaćenih radnika

Godina 1962. prvo je godište koje u Hrvatskoj nije imalo mogućnosti izbora: moralo je prihvatiti da će za radnog vijeka 15 posto plaće izdvajaju u prvi stup mirovinske solidarnosti, dok će pet posto ulaziti u drugi kapitalizirani vid štednje za mirovinu. Prije mirovinske reforme iz 2002. godine iz plaće se novac uplaćivao u zajednički stup solidarnosti.

Iduća godina, 2027. je ključna: upravo će dogodine generacija 1962. napuniti 65 godina i krenut će u zasluženu starosnu mirovinu. Bit će to prva godina koja će pokazati je li se mirovinska reforma isplatila i kome.

Jer, pogledaju li se podaci iz 2025. i dalje je postotak onih koji odlaze u mirovinu kombiniranu iz 1. i 2. mirovinskog stupa mala – 38 posto. Pravo na mirovinu iz 1. stupa ostvarilo je 15.319 osiguranika, dok je njih 5.393 izabralo mirovinu kombiniranu iz 1. i 2. mirovinskog stupa.

Za predstavnike vladajućih to je izniman uspjeh, s obzirom da je 2023. kombiniranu mirovinu izabralo znatno manje novih umirovljenika: tek njih 20 posto.

Predstavnici Bloka umirovljenici zajedno upozoravaju da takozvani “izbor“ kombinirane mirovine u praksi nije stvar povjerenja u sustav, već posljedica što se na rješenje o mirovini, pa onda i isplatu prve mirovine, čeka mjesecima. Zbog toga se mogućnost jednokratnog povlačenja 20 posto sredstava iz drugog stupa mnogima čini primamljivo, iako to u konačnici znači nižu mirovinu.

„To nije dokaz uspjeha drugog stupa, nego neuspjeha socijalne politike“, poručuju iz Bloka umirovljenici zajedno dodajući da država prešućuje stvarne razloge zašto se građani odlučuju na takvu opciju.

Uz to, pojašnjavaju problem je i nova ponuda neindeksirane mirovine iz drugog stupa. Iako u startu donosi viši iznos, bez usklađivanja s inflacijom ona brzo gubi vrijednost, pa se početna korist pretvara u dugoročan gubitak. Budući da je odluka nepovratna, umirovljenici ostaju zarobljeni s realno sve manjim primanjima, upozoravaju.

I doista, pogledamo li koliko su za mirovinu izdvojili oni koji su otišli u kombiniranu, nasuprot onih koji idu u mirovinu po starom modelu, uočava se značajna razlika. Oni koji su birali kombiniranu mirovinu, njih nešto više od 5.000, imalo je ušteđeno 197.474.237 eura, dok su triput brojniji umirovljenici iz prvog stupa (više od 15.000) svi zajedno uštedjeli tek 267.129.164 eura.

Oni koji su izabrali kombiniranu mirovinu tijekom radnog vijeka imali su jako dobre plaće, pa su im i uplate za starost bile puno izdašnije, kao i onih pet posto za štednju u drugom stupu. Njima se na kraju i kombinirani obračun više isplati.

Prema nekim procjenama, da bi se kombinirana mirovina bila nešto viša od one iz stupa generacijske solidarnosti potrebno je na računu u 2. stupu imati individualno ušteđeno najmanje 20.000 eura. Što znači da uz prosječnu plaću treba otprilike 20-ak godina izdvajanja da bi dosegnuli taj iznos.

Upozoravajući su i podaci o nasljeđivanju sredstava iz II. stupa: zbog smrti osiguranika zatvoreno je 1.999 računa, a nasljednicima je isplaćeno 36,86 milijuna eura. U strukturi zatvorenih računa zbog nasljeđivanja, veliku većinu od 69,58 posto čine muškarci, što upućuje na to da zbog prerane smrti mirovinu ni ne dočekaju.

No, mladi se čini se za buduću mirovinu uopće ne zabrinjavaju: čak 95 posto u obvezni mirovinski fond je rasporedio REGOS po službenoj dužnosti, dok je tek 4,26 posto osiguranika samostalno odabralo svoj mirovinski fond.

Lani je u obvezne mirovinske fondove bio i manji priljev novih članova, manji za čak 16 posto. Tijekom 2025. obvezni mirovinski fondovi imali su ukupno 2.400.180 člana, od toga novih 89.068 novih članova, ili svakog mjeseca u prosjeku 7.422 članova. U 2024. taj prosjek po mjesecu iznosio je 8.840 novih članova.

No uplate su bile izdašnije, što govori i o rastu plaća. Tijekom 2025. godine obveznici su na račun REGOS-a uplatili 15 posto više nego u 2024. godini, sveukupno 1,7 milijardi eura (1.757.875.079,82), dok su u 2024. uplate bile “teške” 1,52 milijarde eura. Samo u prosincu 2025. uplaćeno je 157,4 milijuna eura, što je ujedno bio i mjesec s najvišim uplatama u godini.

Od uvođenja sustava 2002. godine pa do kraja 2025., ukupno je uplaćeno više od 18,29 milijardi eura doprinosa.