Hrvatska pri dnu EU ljestvice, no polako jača izvoz visokotehnoloških proizvoda

Ulaganje u ekonomiju znanja i tehnološki napredak je ključan način osiguranja gospodarske ekspanzije i ublažavanja rasta cijena, a Hrvatska je, usprkos tehnološkom zaostajanju, započela proces tehnološke konvergencije prema razvijenijim zemljama Europske unije (EU), ocjena je u analizi o izvozu visokotehnoloških proizvoda koju je priredio stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb Goran Buturac.

Pritom napominje da je taj proces posebice izražen u zadnjih nekoliko godina, a izvoz visokotehnoloških proizvoda iz Hrvatske raste brže u odnosu na prosjek zemalja EU-a.

U razdoblju od 2006. do 2025. izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a u prosjeku se godišnje povećavao 4,9 posto. No, u zadnje četiri godine taj je prosjek 6,2 posto.

“Rast izvoza visokotehnoloških proizvoda praćen je uvoznim rastom. No, rast uvoza je sporiji pa se bilanca u trgovini visokotehnološkim proizvodima kontinuirano poboljšava. Kumulativno, izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a je u 2025. godini dosegnuo vrtoglavih 1,64 bilijuna eura, a uvoz 1,46 bilijuna eura. Vodeći europski izvozni proizvodi visoke tehnologije su lijekovi i farmaceutski proizvodi, zrakoplovstvo, svemirska tehnologija, elektronika i telekomunikacijski uređaji, znanstveni instrumenti, računala, optički instrumenti i uredski strojevi. EU najviše visokotehnoloških proizvoda plasira na tržišta SAD-a, Velike Britanije, Kine i Švicarske”, ističe se u analizi.

Europski lider u proizvodnji i izvozu visokotehnoloških proizvoda je Njemačka koja je u u 2025. godini realizirala 25 posto od ukupne vrijednosti izvoza visokotehnoloških proizvoda EU-a. Slijede je Nizozemska s udjelom od 14,2 posto, Italija s udjelom osam posto, Irska s udjelom od 7,7 posto i Belgija s udjelom od 6,6 posto.

Od ukupno 27 zemalja članica EU-a njih deset ima pozitivnu bilancu u trgovini visokotehnološkim proizvodima. To su Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Danska, Mađarska, Francuska, Austrija i Belgija.   

Buturac napominje da se hrvatski izvoz visokotehnoloških proizvoda, iako obujmom malen, uz blaže oscilacije kontinuirano povećava od 2006. do 2025. godine. U prosjeku je to godišnje bilo 7,7 posto, dakle primjetno više od spomenutih 4,9 posto na razini EU-a.

U vremenu od 2021. do 2025. prosječan godišnji rast izvoza u tom segmentu je bio 8,3 posto.

“Usprkos značajnom tehnološkom jazu kojeg Hrvatska ima u odnosu na gospodarski razvijenije zemlje EU-a, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, odnosno smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja EU-a. Izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske raste znatno brže od rasta ukupnog robnog izvoza. To rezultira promjenom izvozne strukture u korist visokotehnoloških proizvoda. Udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu Hrvatske se u razdoblju 2021.-2025. povećao s 14,8 na 17,3 posto. Među vodeće visokotehnološke proizvode Hrvatske ubrajaju se lijekovi, električni transformatori, izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči, imunološki proizvodi i cjepiva, ploče i ostali nosači za električno upravljanje ili za razdiobu električne struje, električni strojevi i aparati te dijelovi za zrakoplove i svemirske letjelice”, navodi Buturac.

Od vodećih visokotehnoloških proizvoda Hrvatska je u 2025. godini najviše izvezla lijekova, i to u vrijednosti od 950,9 milijuna eura. Slijede električni transformatori s izvozom od 945,7 milijuna eura, a onda izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči s izvozom od 538,6 milijuna eura te imunološki proizvodi i cjepiva s izvozom od 237,2 milijuna eura.

Gotovo svi vodeći visokotehnološki proizvodi Hrvatske bilježe znatno brži izvozni rast u odnosu na rast ukupnog izvoza.

Irska je zemlja EU-a s najvećim izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku u 2025. godini, a iznosio je 23.352 eura. Slijede je Slovenija s 18.932 eura, Nizozemska s 12.994 eura, Belgija s 9.215 eura, Danska s brojkom od 6.067 eura te Češka s izvozom od 5.568 eura po stanovniku.

U Sloveniji visokotehnološki proizvodi čine čak 47 posto ukupnog robnog izvoza, a uključuju robotiku pokretanu umjetnom inteligencijom, farmaciju, zrakoplovstvo i napredne električne uređaje.

Hrvatska je pri dnu ljestvice s izvozom vrijednim 1.136 eura po stanovniku. Slovenija tako izvozi 16,7 puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku, a Irska 20,6 puta više.

Od Hrvatske manju brojku imaju samo Bugarska, Španjolska, Cipar i Grčka.

Tehnološki napredak je za Hrvatsku važan jer visokotehnološki proizvodi ostvaruju najviše marže, a jača konkurentnost zemlje i povećava se produktivnost gospodarstva. Osim toga, izvoz visokotehnoloških proizvoda često je vrlo otporan na eksterne šokove, a proizvodnja takvih proizvoda potiče ulaganja u istraživanje i razvoj čime se zadržava visokokvalificirana radna snaga.

“Domaće tržište šalje jasne signale obrazovnom sustavu o zanimanjima koja su im potrebna za daljnji razvoj poslovanja i tehnološke iskorake. Pregledom oglasa za zaposlenje uočava se velika potražnja na tržištu već za studentima završnih godina studija. Između ostalog, vrlo atraktivna zanimanja su u području softverskog inženjerstva, poslovne analitike, umjetne inteligencije, robotskih sustava, računalnog programiranja, programiranja baza podataka, računovodstva, marketinga, poslovne informatike i slično.

Za tehnološke iskorake potrebna je izgradnja bazena visokokvalificirane radne snage. Izdašna ulaganja u obrazovanje, stručnu praksu, dodatne edukacije, studentsku razmjenu, prilagodbu nastavnih programa, otvaranje novih nastavnih programa nisu trošak već najbolja investicija za ekonomiju i društvo”, zaključuje Buturac.