Cijene hrane u Hrvatskoj: Posljedica vanjskih šokova ili utjecaj domaće potražnje i rasta plaća

Posljednjih godina, otkako je svijet poharala pandemija, a nakon toga i rat u Ukrajini, pa na Bliskom istoku, globalni poremećaji ne prestaju se reflektirati na cijene.

U travnju 2026. stopa inflacije iznosila je 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) i prema tom prvom podatku Hrvatska je u samom vrhu među zemljama eurozone. Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, potom usluge, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto.

Kako bi raščlanili što je primarno najviše utjecalo na inflaciju hrane u Hrvatskoj, u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) napravili su analizu čimbenika, a analizu potpisuju Davor Kunovac, izvršni direktor Sektora istraživanja te Ivan Batušić i Jakov Čorak, pripravnici u Direkciji za ekonomske analize HNB-a.

U analizi autori ističu da su u proteklom razdoblju, obilježenom pandemijom i ratom u Ukrajini, vanjski poremećaji na strani ponude bili glavni začetnik inflacije hrane u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

No, ono što Hrvatsku izdvaja od ostatka europodručja jesu brzina i lakoća kojima su trgovci te troškove prenosili na potrošače, mišljenja su.

“U uvjetima iznimno snažne domaće potražnje: potaknute realnim rastom plaća, snažnim rastom turizma, ali i pozitivnim potrošačkim raspoloženjem, trgovci su i bez potrebe za promjenom marži ostvarili dvostruko veću dobit u odnosu na pretpandemijsko razdoblje”, ističu autori ove analize.

Hrana i piće čine gotovo trećinu potrošačke košarice u Hrvatskoj, zbog čega promjena njihovih cijena snažno utječe na životni standard i blagostanje građana. Osim toga, hrana se kupuje svakodnevno, pa potrošači upravo iz kretanja njezinih cijena formiraju percepciju o ukupnoj inflaciji.

Europodručje nije imalo porast cijena hrane poput Hrvatske

Dok su u uvjetima globalnog porasta cijena energije i prehrambenih sirovina u 2022. godini cijene hrane u Hrvatskoj rasle relativno usklađeno s prosjekom europodručja, recentan porast u 2024. i 2025. bio je pretežito lokalnoga karaktera: cijene hrane na razini europodručja rasle su tek neznatno.

Rast cijena u trgovinama posljednjih mjeseci posebno se osjeti kod proizvoda poput čokolade, kave i jestivog ulja. Glavni razlog tome je poskupljenje sirovina na svjetskom tržištu – kakaa, sirove kave i suncokretovih sjemenki. Budući da se ovi proizvodi uglavnom uvoze ili ovise o uvoznim sirovinama, promjene njihovih cijena brzo se prelijevaju i na police trgovina.

S druge strane, proizvodi poput vina, mesa peradi i mandarina manje su pogođeni takvim globalnim kretanjima. Njihova proizvodnja u velikoj se mjeri odvija unutar zemlje, pa domaća ponuda uglavnom zadovoljava potražnju. Zbog toga su njihove cijene stabilnije i manje ovise o promjenama na međunarodnim tržištima.

Kada istodobno rastu i cijene i količine uvoza, to obično znači da inflaciju potiče veća potražnja. Razlozi za to mogu biti rast dohotka građana ili pojačana potrošnja, primjerice tijekom turističke sezone, mišljenja su autori. Takav trend vidi se i kod cijena hrane u Hrvatskoj, koje rastu brže nego u inozemstvu. To upućuje na domaće uzroke poskupljenja. Među njima su viši troškovi domaćih poljoprivrednika i proizvođača, povremeni problemi u proizvodnji te promjene u cijenama i maržama koje određuju trgovci.

Autori smatraju da postoji bojazan da se kratkotrajni šokovi na području cijena hrane preliju na očekivanja građana glede buduće inflacije. To može, ističu potaknuti trajnije pritiske na rast cijena i plaća.

U 2022. i 2023. godini pokretači inflacije hrane bili su vanjski poremećaji na strani ponude. No, lokalni su je činitelji dodatno rasplamsavali: trgovci su povećane troškove često brže i snažnije prenosili na potrošače negoli je to bio slučaj u ostalim zemljama.

Rast cijena hrane bio je relativno koncentriran: desetak kategorija proizvoda, od ukupno njih 76, uzrokovalo više od pola ukupnog rasta cijena hrane.

Govedina, čokolada, vino – i potražnja utječe na cijene

Nakon početka rata u Ukrajini svijet je zahvatila energetska i prehrambena kriza. Nakon pandemije porasla je potražnja, što je dovelo do prvog vala inflacije. U tom razdoblju cijene proizvoda poput govedine i čokolade u Hrvatskoj rasle su slično kao i u drugim zemljama.

Drugi val inflacije počinje 2024. godine. Tada su trgovci brzo prenijeli veće troškove na kupce, primjerice zbog skupljeg kakaovca i govedine. Cijene čokolade posebno su porasle zbog loših uroda kakaovca u zapadnoj Africi, što je pogodilo sve zemlje jer koriste iste sirovine.

Ipak, ističu autori analize, u Hrvatskoj su cijene rasle brže i odmah, dok su u drugim zemljama rasle sporije i s odgodom.

Kod govedine, cijene na globalnoj razini su rasle zbog strožih ekoloških pravila i većih troškova proizvodnje, ali i zato što se broj stoke postupno smanjuje. Uz to, proizvodnja govedine traje duže nego, primjerice, proizvodnja piletine ili svinjetine, pa ponuda sporije reagira na promjene u potražnji.

Treća važna kategorija koju su analizirali autori je vino. Za razliku od nekih drugih proizvoda, na cijene vina gotovo uopće ne utječu kretanja na svjetskom tržištu. Iako bi vanjski uvjeti mogli potaknuti pad cijena, maloprodajne cijene vina u Hrvatskoj ipak rastu.

Razlog tome je ponajprije velika sklonost potrošača domaćim vinima, ali i snažna potražnja općenito. Zbog toga je rast cijena vina u promatranom razdoblju bio među najvišima u Europi, a često i veći nego kod drugih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Što upućuje na zaključak da ako se neki proizvod uglavnom proizvodi i troši unutar zemlje, to ne znači nužno i stabilnije ili niže cijene.

Poduzeća zadržala marže i udvostručila dobit

Održavanje marži u uvjetima povećanih troškova u recentnoj inflatornoj epizodi nije bila specifičnost sektora maloprodaje ni velikih trgovačkih lanaca, već pravilo na razini cijeloga gospodarstva: ukupna dobit svih poduzeća udvostručena je uz zadržavanje stabilnih marži. Ipak, to nije jedini razlog rasta cijena. Koliko će se ta poskupljenja prenijeti na kupce uvelike ovisi o domaćoj potražnji. Ako je potražnja jaka i veća od ponude – bilo domaće ili uvozne – cijene će lakše i brže rasti.

To se jasno vidi ako se usporedimo s ostatkom europodručja. Dok su se cijene hrane u većini zemalja smirile tijekom 2024., u Hrvatskoj su ponovno počele snažnije rasti tijekom 2024. i 2025. godine. Razlog tome su domaći čimbenici.

U tom razdoblju gospodarstvo je u Hrvatskoj raslo brže, a plaće su se realno povećavale više nego u drugim zemljama europodručja. To je dodatno potaknulo potrošnju i povećalo potražnju, što je na kraju dovelo i do jačeg rasta cijena hrane u Hrvatskoj, zaključuju autori analize.