Jeftini paketi iz Kine godinama su funkcionirali po jednostavnoj logici: naručiš sitnicu za nekoliko eura, pričekaš dulje nego što bi čekao domaću dostavu, ali na kraju dobiješ proizvod toliko jeftin da se isplatilo zaboraviti da si ga uopće naručio. Taj model sada ulazi u novu fazu. Europska unija želi zatvoriti rupu kroz koju su milijarde malih pošiljaka ulazile na tržište bez carine, dok kineske platforme istodobno grade europsku logistiku kako bi roba kupcima sve češće dolazila iz Poljske, Njemačke, Španjolske ili Francuske, a ne izravno iz Kine.
Od 1. srpnja 2026. godine EU uvodi carinsku pristojbu od tri eura na male e-commerce pošiljke vrijednosti do 150 eura koje ulaze u Uniju izvan EU-a. Mjera posebno cilja poslovni model platformi poput Sheina, Temua i AliExpressa, koje su izgradile golemu prodaju na niskim cijenama, malim narudžbama i direktnom slanju robe potrošačima.
Prema podacima koje navodi Reuters, u EU je 2024. ušlo 4,6 milijardi takvih niskovrijednih pošiljaka, većinom iz Kine, što je udvostručenje u odnosu na godinu ranije.
Na papiru nova pristojba izgleda kao mali trošak. U stvarnosti, tri eura potpuno mijenjaju matematiku sitne online kupnje. Ako kupac naruči proizvod od 40 ili 80 eura, dodatni trošak je neugodan, ali nije presudan. No ako naručuje maskicu, kabel, ukras, dječju sitnicu, majicu, modni dodatak ili kućni gadget od dva, pet ili osam eura, tada tri eura više nisu sitnica. To može biti pola cijene proizvoda, cijena još jednog artikla ili razlika zbog koje kupnja više ne izgleda kao “ulov”.
Zato nije slučajno da kineske platforme sve agresivnije premještaju dio logistike u Europu. Shein je u Poljskoj otvorio veliki europski logistički centar u okolici Wrocława, koji bi trebao imati oko 740.000 četvornih metara kada bude potpuno operativan. Kompanija ga opisuje kao ključnu točku za europsku distribuciju, uz automatizirane sustave i tisuće radnih mjesta u Poljskoj.
Temu ide istim smjerom. Platforma je počela koristiti lokalna skladišta u Europi i najavila cilj da se u budućnosti 80 posto europskih narudžbi šalje iz lokalnih skladišta. To znači da se kineski e-commerce pokušava prebaciti s modela “čekaj paket iz Kine” na model “naruči jeftino, ali primi brzo iz Europe”.
Sličnu strategiju razvija i AliExpress, odnosno Alibaba kroz svoju logističku mrežu Cainiao. Dostupni podaci iz e-commerce sektora upućuju na europska skladišta i lokalnu dostavu u zemljama poput Španjolske, Francuske, Poljske, Njemačke, Italije, Belgije i Češke, uz sve vidljivije oznake lokalnog ili bržeg ispunjenja narudžbi.
Za potrošača to znači da će pitanje “kupujem li iz Kine” postati manje očito nego prije. Roba može biti kineska po proizvodnji, kineska po platformi i kineska po poslovnom modelu, ali fizički može stajati u skladištu u Poljskoj. Kada kupcu u Hrvatskoj paket dođe za nekoliko dana, a ne za nekoliko tjedana, dojam se mijenja. Više ne izgleda kao prekogranična kupnja, nego kao obična europska dostava.
No upravo tu nastaje nova dilema: hoće li proizvodi postati skuplji ili samo drukčije zapakirani u cijenu?
HP: Paketi iz EU skladišta sve su češći, ali tri eura mogu ohladiti male narudžbe
Ako roba dolazi izravno iz Kine kao mala pošiljka, nova pristojba može se vidjeti jasnije. Ako je roba već uvezena u EU, carina, PDV, skladištenje, logistika i usklađivanje s pravilima već su negdje ugrađeni u cijenu. Kupac možda neće vidjeti posebnu stavku od tri eura, ali će je vjerojatno platiti kroz nešto višu cijenu proizvoda, viši minimalni prag narudžbe, skuplju dostavu ili manji broj ekstremno jeftinih artikala.
Iz Hrvatske Pošte rekli su za Financije.hr kako je tijekom posljednjih nekoliko godina paketno poslovanje općenito u prosjeku raslo za dvadesetak posto godišnje.
“Primjerice, prošle godine uručili smo gotovo 20 milijuna paketa diljem Hrvatske, što predstavlja rast od oko dva milijuna paketa u odnosu na rekordnu 2024. godinu. Velik dio tih paketa vrijednosti je do 150 eura, odnosno klasificirani su kao mali paketi. Vezano uz pošiljke s azijskog tržišta, svaki mjesec u prosjeku zaprimimo više od 100.000 paketa iz Kine za dostavu,” rekli su.
Nadodali su i kako se promjena u logističkim tokovima svakako vidi i kako je trenutno veći udio pošiljaka iz skladišta s područja Europske unije u odnosu na izravni poštanski tok iz zemalja Azije. Što se tiče nove pristojbe, a s obzirom na nisku vrijednost sadržaja takvih pošiljaka, u Pošti očekuju da će dodatna carinska davanja smanjiti broj e-commerce narudžba te posljedično i količine pošiljaka.
“Hrvatska pošta prilagodit će se novim pravilima Europske komisije te će uskladiti poslovanje s novim tržišnim uvjetima.”
Korištenje europskih skladišta svakako je, tvrde, ubrzalo dostavu jer je time značajno skraćen logistički lanac te posljedično olakšan dostavni proces.
“Hrvatska pošta kao poštanski operator ne može utjecati na cijenu robe za krajnjeg kupca s obzirom da je kupovina na internetu prije svega odnos kupca s trgovcem od kojeg je roba kupljena. Dodatna carinska davanja primjenjivat će se na svu robu uvezenu u EU te će svakako utjecati i na konačnu cijenu za korisnika,” komentirali su.
HUZP: EU skladište može olakšati povrat, ali kupci i dalje moraju znati od koga kupuju
Drugim riječima, najjeftiniji model neće nužno nestati preko noći, ali će se raspasti na dvije brzine. Direktna pošiljka iz Kine može ostati najjeftinija kod određenih narudžbi, ali će biti sporija i osjetljivija na nove troškove. Roba iz europskog skladišta bit će brža i jednostavnija za povrat, ali će vjerojatno imati dio dodatnih troškova već ugrađen u cijenu. Potrošač će tako sve češće birati između najniže cijene i manje gnjavaže.
Iz Hrvatske Udruge potrošača za Financije.hr rekli su da je, u principu, kada se kupuje s velikih platformi, vjerojatnost prevare ipak manja.
“Naravno koji puta netko dobije nešto što nije naručio, ali je omogućen povrat novca ili zamjenski proizvod pa čak i vraćaju novac, a ostavljaju proizvod potrošaču,” rekli su.
Da li je za kupca sigurnije kada se proizvod šalje iz EU skladišta, ili to samo stvara dojam veće zaštite? Iz Udruge kažu kako i to ovisi o trgovcu jer ako je trgovac u Europskoj uniji onda postoji mogućnost zaštite preko Europskog potrošačkog centra Hrvatska.
“Za kupca bi trebalo biti povoljnije da je prilikom povrata proizvoda sigurnost pošiljkei veća, a cijena povrata manja ako se šalje u udaljene dijelove svijeta. Nažalost često puta se dešava da je trgovac naručio jedan proizvod, a njemu iz Hrvatske stigne drugi proizvod koji nije naručio,” rekli su.
Kao najčešće probleme kod kupnje jeftine robe s međunarodnih platformi navode činjenicu da nažalost potrošači ne paze uvijek od koga kupuju, gdje se trgovac nalazi, koje su mu ocjene, ali im je najbitnije da negdje na stranicama piše da je povrat moguć u roku 30 dana, mada nigdje ne piše niti adresa trgovca.
“Većina potrošača bezgranično vjeruje trgovcu posebno ako plaćaju pouzećem gdje je velika zamka i prevara. Naše dostavne službe osim Hrvatske pošte ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja. Kada se novac preda dostavljaču onda više nema povrata. Bolje je ne preuzeti pošiljku nego biti prevaren. Naše dostavne službe imaju sigurno neki interes kada ne dozvoljavaju pregled pošiljke prije plaćanja ali HAKOM kao regulator se tu ne miješa da pomogne potrošačima . Po nama sve dostavne službe, a ne samo Hrvatska pošta bi trebale omogućiti pregled pošiljke prije plaćanja,” rekli su.
Što se tiče nove pristojbe, iz Udruge kažu kako vrlo vjerojatno potrošači neće naručivati pojedinačno proizvode koji su jeftiniji od naknade carine, već će uzeti više proizvoda da im se isplati na to platiti davanja carini.
Kraj Divljeg zapada za male pakete
Za europske trgovce ovo je pokušaj izravnavanja terena. Domaći webshopovi i mali trgovci godinama tvrde da se ne natječu samo s jeftinom kineskom proizvodnjom, nego s regulatornom asimetrijom: europske tvrtke moraju poštovati pravila o sigurnosti proizvoda, porezima, deklaracijama, povratima i potrošačkim pravima, dok milijarde malih paketa ulaze u sustav koji carine i inspekcije teško mogu pratiti.
EU sada želi da platforme snose veću odgovornost za ono što prodaju, a reforma ide i prema tome da se online platforme tretiraju kao uvoznici odgovorni za carine i sigurnost proizvoda.
Pitanje sigurnosti proizvoda moglo bi biti jednako važno kao i pitanje cijene. Francuski regulator nedavno je testirao više od 600 proizvoda s međunarodnih e-commerce platformi i utvrdio da velik dio ne zadovoljava EU pravila, pri čemu su neki proizvodi ocijenjeni i opasnima. Iako konkretne platforme u nalazima nisu imenovane, istrage protiv Sheina, Temua i AliExpressa već su dio šire europske kampanje protiv rizičnih i neusklađenih uvoznih proizvoda.
Tu se mijenja i položaj preprodavača. U Hrvatskoj i regiji već postoji cijeli mali ekosustav ljudi koji robu kupljenu preko velikih azijskih platformi preprodaju preko društvenih mreža, oglasnika, malih webshopova ili štandova. Njihova prednost bila je jednostavna: kupac ne mora čekati tri tjedna, ne mora riskirati povrat, ne mora razmišljati o carini i često može dobiti proizvod odmah.
Ako Temu, Shein i AliExpress sami počnu sve više isporučivati iz europskih skladišta za nekoliko dana, dio te preprodavačke prednosti nestaje. Kupac će lakše sam naručiti proizvod ako ga dobije brzo, uz aplikaciju, praćenje pošiljke i jednostavniji povrat. Najviše bi mogli biti pogođeni oni koji ne dodaju nikakvu vrijednost, nego samo prepakiraju istu robu i prodaju je skuplje.
Ali preprodavači neće nestati. Opstat će oni koji nude nešto više od same dostupnosti: lokalno jamstvo, servis, fizičko preuzimanje, provjerenu kvalitetu, kuriran izbor, savjet, kombiniranje proizvoda ili prodaju nišnoj publici. Drugim riječima, preprodaja bez dodane vrijednosti bit će sve teža; trgovina s povjerenjem i uslugom i dalje ima prostor.
Za potrošače će najvažnije pitanje biti: što se sada više isplati? Kod sitnica od nekoliko eura, treba pažljivo gledati ukupnu cijenu s dostavom i eventualnim dodatnim troškovima. Kod odjeće, obuće, elektronike, dječjih proizvoda i kozmetike važnije će biti provjeriti sigurnost, povrat i izvor isporuke.
Kod proizvoda iz EU skladišta cijena može biti nešto viša, ali rizik manji. Kod direktne pošiljke iz Kine cijena može ostati primamljiva, ali uz veću mogućnost kašnjenja, dodatnih troškova ili problema s kvalitetom.
U ovoj priči EU ne zaustavlja kineski e-commerce. Prije ga prisiljava da odraste u europskom regulatornom prostoru. Ako platforme žele prodavati europskim kupcima, morat će sve više preuzimati ulogu uvoznika, logističara, poreznog obveznika i jamca sigurnosti proizvoda. To je potpuno drugačiji model od starog internetskog Divljeg zapada u kojem je milijarda paketića stizala pojedinačno, a odgovornost se gubila negdje između prodavatelja, platforme, carine i kupca.
Pročitajte još:
Zato nova pristojba od tri eura nije samo pitanje tri eura. Ona je simbol kraja jedne faze globalne online kupnje. Faze u kojoj je europski potrošač mogao kupovati gotovo izravno iz kineske tvornice, po cijenama koje su često izgledale predobro da bi bile održive. Sljedeća faza bit će brža, lokaliziranija i vjerojatno malo skuplja.
Najveći paradoks je da kineske platforme možda neće oslabjeti, nego postati još ozbiljniji konkurenti. Ako uspješno presele robu u europska skladišta, skrate dostavu, pojednostave povrate i zadrže dovoljno niske cijene, prestat će biti samo “jeftina kupnja iz Kine” i postati punokrvni europski e-commerce igrači s kineskim lancem opskrbe u pozadini.
