Na sjednici Vlade u četvrtak je predstavljen novi Zakon o potrošačkim kreditima kojim se objedinjuje dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt.
Njime se, istaknuo je ministar financija Tomislav Ćorić, pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.
Istodobno se u nacionalno zakonodavstvo unosi direktiva EU poznata kao CCD2 koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razini čitave EU.
“Ključne novosti su proširivanje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite koji su dosad bili izvan dosega zakona, jačanje mehanizama zaštite potrošača uvođenjem strožih pravila oglašavanja, transparentnije predugovorno informiranje, postrožena procjena kreditne sposobnosti te pravo na zaborav za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu”, pojasnio je Ćorić.
Uspostavlja se i sustav neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače s poteškoćama s otplatom koji će primarno pružati Fina uz mogućnost sudjelovanja neprofitnih organizacija.
Također se uvodi i jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke čime se ukida dosadašnja fragmentacija nadzora i osigurava ujednačena primjena zakonodavnog okvira.
Ministar je predstavio i nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu. Njime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi takozvana content direktiva kojom se na nivou Europske unije značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti. Prema novim pravilima te će izvještaje morati podnositi samo poduzetnici s više od 1.000 zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura.
U Hrvatskoj će se, naglasio je Ćorić, zahvaljujući tome broj obveznika smanjiti za više od 90 posto te će o održivosti u našoj zemlji morati izvještavati svega tridesetak poduzetnika. Time se ostvaruje trostruka korist – pravodobno rasterećenje poduzetnika, izbjegavanje nepotrebnog administrativnog i financijskog opterećenja te pravna sigurnost i proporcionalnost primjene propisa.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija je, pak, predstavio nacrt prijedloga izmjena i dopuna postojećeg Zakona o obrtu.
“Postojeći zakon uređuje ključna pitanja obrtništva, ali je praksa pokazala potrebu za njegovim unapređenjem kako bi obrti dobili jaču zakonodavnu podršku i prilagodili se suvremenim tržišnim zahtjevima”, pojasnio je Rakocija.
Izmjene i dopune primarno su usmjerene na financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika. Predlaže se smanjenje komorskog doprinosa na jedinstvenu stopu od 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka umjesto dosadašnjih dva posto. Time se snižavaju troškovi poslovanja obrtnika i potiče učinkovitiji rad Hrvatske obrtničke komore.
Dodatno se reguliraju majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK uz mogućnost uključivanja više osnivača.
Predlaže se i uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, a dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog.
Pročitajte još:
Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita.
Na taj će se način olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta.
