Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da će proučiti mjere Europske komisije (EK) za suočavanje s energetskom krizom, istaknuvši međutim da je Vlada već odreagirala i usvojila deseti paket mjera vrijedan 450 milijuna eura.
EK je u srijedu predložila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom koju je izazvao američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za opskrbu fosilnim gorivima.
Odgovarajući na pitanja novinara u Jasenovcu, Plenković je rekao kako nije još stigao vidjeti mjere EK, no pretpostavlja da su sve na tragu onoga što im je predsjednica EK najavila na zadnjem Europskom vijeću.
“Naravno da sve vlade i koordinirana horizontalna aktivnost na europskoj razini treba ići za tim da rast cijena energenata ima što manje efekata na inflatorne pritiske. To je cijeli smisao, a najjednostavnije je manje trošiti. Što se troši manje energije manji su troškovi”, rekao je napominjući kako ne zna živimo li u društvu koje manje troši.
Podsjetio je kako smo imali pet, šest godina energetsku krizu, uzrokovanu eskalacijom rasta cijena energenata i ruskom agresijom na Ukrajinu te kako je Vlada stala svojim mjerama iza gospodarstva i građana.
“Nitko u Hrvatskoj, dok nismo počeli otpuštati mjere prije otprilike godinu i pol dana nije ni osjetio energetsku krizu. Znate što je bio efekt – nitko nije smanjio korištenje grijanja zimi niti je itko smanjio korištenje plina ljeti. Nego dapače, ljudi su doživjeli cijenu energije kao da je priuštiva i trošili su kao da nema te krize”, rekao je, ocijenivši da smo “prošli kroz energetsku krizu, kroz koju su druge zemlje prolazile puno teže, praktički bez ožiljaka”.
Naveo je i kako smo sada, pet godina od tih kriza u situaciji da je jučer bilo u Hrvatskoj manje od 70 tisuća nezaposlenih – 69.194, a onih koji rade je 1,72 milijuna. “Nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih”, rekao je napominjući kako je stopa nezaposlenosti ispod četiri posto, niža od prirodne.
“Tržište rada koje vapi za radnicima, zato ih nadomještamo stranim radnicima, ekonomija koja pulsira. Tu sad samo treba onaj element zdravog razuma kod svih aktera na tržištu da nepotrebno ne povećavaju cijene. Ne može za par euro centi rasta dizela sad baš poskupit sve”, kazao je.
Ponovio je kako je Vlada svojim mjerama građanima, gospodarstvu, institucijama, općinama, gradovima, županijama, udrugama, fakultetima, domovima za starije, bolnicama, školama, omogućila “da nitko nije ni trepnuo u energetskoj krizi pet godina”. “Nitko nije došao u poziciju da ne može platiti režije”, istaknuo je Plenković napominjući kako bi, da su pustili tržišne cijene, u jednom trenutku cijena plina bila 17 puta veća. To se nije dogodilo jer je Vlada djelovala, kazao je.
“Djelovali smo i tako ćemo djelovati i sada. Proučit ćemo paket s kojim je Komisija izašla, vidjet ćemo što je komplementarno za nacionalne razine, ali mi smo već odreagirali. Naš je paket usvojen, 450 milijuna eura vrijedan deseti paket mjera. Sve skupa devet milijardi eura pomoći. Poljoprivrednicima koje muči rast cijena plavog dizela 20 milijuna eura, ribarima osam milijuna eura, potpora ugroženim kupcima energenata, onima koji pružaju socijalne usluge, udomiteljima itd. Mi djelujemo sa ili bez ovoga što je napravila Komisija, ali veselim se da su i oni nešto napravili”, istaknuo je Plenković.
EK predstavila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom
Europska komisija je u srijedu predložila paket mjera pod nazivom “AccelerateEU”, koji predviđa prijedlog poreznih promjena kako bi se osiguralo da porezi na električnu energiju budu manji od poreza na fosilna goriva, kao i mjere za optimizaciju raspodjele mlaznog goriva između država članica kako bi se izbjegle nestašice.
Komisija ističe da je koordinacija između zemalja članica ključna, u prvom redu koordinirano punjenje skladišta plina kako bi se izbjeglo da sve članice istodobno kupuju plin na tržištu i tako mu podižu cijenu. Predviđa se uspostava opservatorija za goriva koji će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva za prometni sektor u EU. Opservatorij bi trebao omogućiti brzo prepoznavanje potencijalnih nestašica i, u slučaju hitnog otpuštanja zaliha, formiranje ciljanih mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva. Opservatorij će posebno pratiti stanje na tržištu mlaznih goriva.
U EU je sve veća zabrinutost zbog mogućih nestašica kerozina jer 20 posto europskih potreba za mlaznim gorivom prolazi kroz Hormuški tjesnac.
“Kriza s opskrbom mlaznim gorivima mogla bi doći vrlo brzo, zbog čega bi cijene zrakoplovnih karata mogle rasti i što bi moglo dovesti do otkazivanja letova”, kaže povjerenik za energetiku Dan Jørgensen. Komisija stoga poziva države članice da povećaju proizvodnju kerozina u europskim rafinerijama.
U pogledu mlaznih goriva, Komisija najavljuje da će pojasniti postojeću fleksibilnost zakona koji se odnose na zrakoplovni sektor. Za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena energije, predviđa se mogućnost da države članice daju potpore dohotku kućanstvima, energetske vaučere i snize trošarine na električnu energiju za ranjiva kućanstva.
Komisija najavljuje da će donijeti i Privremeni okvir državnih potpora koji će nacionalnim vladama pružiti dodatnu fleksibilnost, uključujući hitne mjere za podršku najizloženijim gospodarskim sektorima. Jedna od mjera je ubrzavanje prelaska na čistu energiju proizvedenu u EU, koja će zamijeniti naftu i plin. Komisija najavljuje da će do ljeta predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju koji će uključivati mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.
Pročitajte još:
Za elektrifikaciju je potrebna adekvatna prijenosna mreža koja bi mogla brzo prihvatiti proizvodnju iz vjetroelektrana i hidroelektrana. Komisija najavljuje da će predstaviti zakonodavni prijedlog o mrežnim naknadama i oporezivanju, osiguravajući, između ostalog, da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva.
Komisija navodi da je potrebno pojačati investicije u energetsku tranziciju pri čemu države članice mogu koristiti dio sredstava iz fonda za oporavak od pandemije i kohezijska sredstva. Komisija procjenjuje da su potrebne investicije u energetsku tranziciju u visini od 660 milijardi godišnje do 2030. godine. To neće biti moguće osigurati javnim sredstvima, stoga će trebati mobilizirati privatni kapital.
