Europske države potrošile su tek nešto više od polovice novca iz velikog pandemijskog fonda za oporavak, iako se bliži rok za podnošenje zahtjeva za preostala sredstva. Hrvatska, međutim, prema dostupnim podacima stoji bolje od europskog prosjeka.
Mehanizam za oporavak i otpornost, poznat kao RRF, pokrenut je 2021. kao odgovor na gospodarski udar pandemije, lockdowna i poremećaja u opskrbnim lancima. Fond je tada predstavljen kao povijesni iskorak EU-a, jer se Unija zajednički zadužila kako bi državama članicama omogućila financiranje reformi, investicija i oporavka gospodarstava.
Prema podacima Eurostata, ukupna financijska omotnica RRF-a na kraju siječnja 2026. iznosila je 577 milijardi eura, od čega se 360 milijardi odnosi na bespovratna sredstva, a 217 milijardi na zajmove.
Do kraja prošle godine države članice potrošile su oko 310 milijardi eura, odnosno približno 53 posto ukupnog iznosa. Najveće korisnice fonda imale su različitu dinamiku korištenja novca: Italija je iskoristila oko 57 posto svoje alokacije, Španjolska 44 posto, a Poljska tek 26 posto.
Slabija apsorpcija dijelom se povezuje s energetskim šokom nakon ruske invazije na Ukrajinu, visokom inflacijom, rastom troškova i usporavanjem građevinskih i infrastrukturnih projekata. Kod Poljske je dodatni problem bio i višegodišnji zastoj u isplatama zbog spora s Bruxellesom oko vladavine prava, nakon čega je nova vlada Donalda Tuska pokušala ubrzati provedbu projekata.
Hrvatska je, za razliku od dijela većih korisnica, u dinamici povlačenja zasad iznad prosjeka. Europska komisija krajem ožujka objavila je da je Hrvatskoj isplatila 896,9 milijuna eura, čime je zemlja ukupno primila 73 posto svoje ukupne alokacije od 10 milijardi eura. Od toga se 5,8 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva, a 4,2 milijarde eura na zajmove. Komisija je tada navela i da je Hrvatska ispunila 62 posto svih etapa i ciljeva iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Sličan podatak navodi i Europski parlament u ažuriranom pregledu iz svibnja 2026. Prema tom dokumentu, Hrvatska je dosad primila 7,29 milijardi eura iz RRF-a, odnosno 72,6 posto izmijenjenog NPOO-a, kroz predfinanciranje, osam obroka bespovratnih sredstava i četiri obroka zajmova. To je iznad aktualnog prosjeka EU-a od 69,2 posto.
To ipak ne znači da je sav primljeni novac već potrošen u realnom gospodarstvu. Isplate iz RRF-a ovise o ispunjavanju dogovorenih reformskih i investicijskih ciljeva, dok se stvarni učinak na gospodarstvo vidi tek kroz provedbu projekata, javne investicije, digitalizaciju, energetsku obnovu, infrastrukturu i privatne korisnike.
Upravo je tu jedna od glavnih europskih dilema. RRF je zamišljen kao instrument koji ne samo da pomaže oporavku nakon pandemije, nego ubrzava zelenu i digitalnu tranziciju. No dostupnost novca ne znači automatski i sposobnost brze provedbe. Veliki projekti ovise o administrativnim kapacitetima, javnoj nabavi, građevinskom sektoru, cijenama materijala i sposobnosti država da reforme provedu u zadanim rokovima.
Države članice dosad su od Europske komisije primile oko 405 milijardi eura, a zahtjeve za preostalih 172 milijarde eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima moraju podnijeti do rujna. Isplate moraju biti završene do kraja godine, dok produljenje instrumenta nakon 2026. nije izgledno jer su fiskalno opreznije članice, poput Nizozemske, na zajedničko zaduživanje pristale samo kao na jednokratnu mjeru.
Pročitajte još:
Eulalia Rubio, viša istraživačica Instituta Jacques Delors u Parizu, ocijenila je da postoji jasna razlika između velikih i manjih korisnika fonda. Prema njezinu mišljenju, to vjerojatno pokazuje koliko je teško brzo potrošiti vrlo velike iznose novca, osobito kada projekti ovise o administrativnim kapacitetima, složenim procedurama i građevinskom sektoru.
Hrvatska se u tom okviru može predstaviti kao relativno uspješan korisnik RRF-a, barem prema dinamici isplata i ispunjavanja ciljeva. No sljedeće pitanje bit će važnije od same stope povlačenja: koliko će se taj novac doista pretvoriti u dugoročnu produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva.
