Wall Street na rekordima – sve se češće vide odjeci ‘dot-com’ euforije

Krajem devedesetih bilo je dovoljno da kompanija u ime doda “.com” i tržište bi joj često oprostilo sve ostalo: manjak dobiti, klimav poslovni model, pa ponekad i činjenicu da nitko nije bio potpuno siguran čime se točno bavi. Internet je doista bio revolucija, samo što je Wall Street u jednom trenutku počeo kupovati ne budućnost, nego vlastitu maštu o budućnosti. Danas se isti osjećaj vraća u modernijem pakiranju. Umjesto “dot-coma” imamo dvije čarobne riječi: umjetna inteligencija.

Razlika je, naravno, u tome što današnji tehnološki divovi nisu garažne stranice s lijepom prezentacijom i bez prihoda. Nvidia, Microsoft, Alphabet, Amazon i drugi zaista zarađuju, grade podatkovne centre, prodaju čipove, cloud i softver te stoje u središtu jednog od najvećih investicijskih ciklusa ovog desetljeća. Ali tržište ima staru naviku – kad nanjuši veliku tehnološku priču, prvo je racionalno, zatim uzbuđeno, a onda počne trčati kao da će mu netko ugasiti svjetlo prije nego kupi još jednu dionicu.

Wall Street ponovno miriše na 1999., samo se ovaj put čarobna riječ zove AI

Zato se danas ponovno postavlja neugodno pitanje: gledamo li zdrav rast predvođen dobiti ili početak euforije u kojoj cijene rastu zato što su već rasle jučer? Drugim riječima, je li AI nova industrijska revolucija koju tržište tek počinje pravilno vrednovati ili smo opet u fazi u kojoj rodbina, prijatelji, liječnici i vozači Ubera imaju “siguran” tehnološki tip? Wall Street zasad bira optimizam, ali povijest nas uči da i prave revolucije mogu imati potpuno krive cijene.

Wall Street ovih dana ponovno pokazuje znakove tržišnog “melt-upa”, odnosno brzog i neočekivanog rasta cijena dionica, te je gotovo nemoguće ne povuć neugodnu paralelu s krajem devedesetih i razdobljem dot-com balona.

Indeksi S&P 500 i Nasdaq Composite početkom tjedna kretali su se tako oko rekordnih razina, potaknuti jednom od najboljih sezona objave poslovnih rezultata posljednjih godina. Posebno je snažan val povećanih očekivanja dobiti za 2026. i 2027., koji je iznenadio čak i optimistične analitičare.

Yardeni Research ovoga je tjedna podigao ciljanu vrijednost indeksa S&P 500 za kraj godine na 8.250 bodova, s ranijih 7.700. Razlog su znatno snažnije procjene dobiti kompanija za ovu i iduću godinu.

“Nikada nismo vidjeli da konsenzusna očekivanja dobiti za tekuću i iduće godine rastu tako brzo kao posljednjih mjeseci”, napisao je veteran Wall Streeta Ed Yardeni. “Rezultat je tržišni melt-up predvođen rastom očekivane dobiti.”

Najviše pozornosti i dalje privlače tehnološke i poluvodičke dionice povezane s umjetnom inteligencijom. Njihov rast posljednjih je tjedana toliko snažan da tržišni stratezi sve češće koriste usporedbe s 1999. godinom.

“Od najniže razine zabilježene 30. ožujka 2026., a osobito tijekom posljednjih nekoliko tjedana, osjećaj je kao da smo ponovno u 1999.”, napisali su stratezi Evercore ISI-ja predvođeni Julianom Emanuelom.

Ipak, Evercore upozorava da današnja euforija nije potpuno ista kao dot-com manija. Krajem devedesetih mnoge internetske kompanije imale su goleme valuacije, ali malo ili nimalo dobiti. Tadašnji dot-com favoriti trgovali su po medijalnom omjeru cijene i dobiti od oko 152 puta. Današnja skupina AI dionica iz 2026. trguje oko 39 puta dobiti.

Drugim riječima, tržište jest skupo, ali nije bez temelja. Velike tehnološke kompanije danas ostvaruju stvarne prihode i dobit, dok potražnja za AI infrastrukturom, čipovima, podatkovnim centrima i cloud uslugama i dalje podupire optimizam investitora.

No ispod površine se pojavljuju znakovi opreza. Rast tržišta sve je koncentriraniji u manjem broju dionica, dok širi dio indeksa ne sudjeluje jednako snažno. Strateg Jonathan Krinsky iz BTIG-a upozorio je da je vrlo nedavno zabilježena rijetka situacija: više dionica iz indeksa S&P 500 dosegnulo je nove najniže razine nego nove najviše, iako je sam indeks postavio rekord.

Peter Boockvar, glavni investicijski direktor Bleakley Financial Groupa, istaknuo je još jedan signal. S&P 500 dosegnuo je u svibnju rekordnu razinu, dok je istodobno pet posto njegovih sastavnica palo na najniže razine u 52 tjedna. Prema njegovim riječima, takva se kombinacija dogodila samo tri puta u povijesti: u srpnju 1929., siječnju 1973. i prosincu 1999.

Sva tri razdoblja kasnije su ostala zapamćena po ozbiljnim tržišnim preokretima. Boockvar ipak naglašava da to nije automatski poziv na pad tržišta, jer nitko ne zna u kojoj je fazi trenutačni ciklus.

Za investitore je zato ključno pitanje je li riječ o zdravom rastu predvođenom dobiti ili o fazi u kojoj cijene rastu zato što svi vjeruju da će nastaviti rasti. AI kompanije zasad imaju stvarne prihode, velike kupce i jasnu potražnju za infrastrukturom. No povijest pokazuje da i stvarna tehnološka revolucija može završiti prenapuhanim očekivanjima.

Internet je krajem devedesetih doista promijenio svijet, ali to nije spriječilo pucanje dot-com balona. Umjetna inteligencija možda će imati jednako dubok utjecaj na gospodarstvo, no za Wall Street je presudno pitanje koliko je tog budućeg rasta već uračunato u današnje cijene dionica.

AI ciklus pretvara tehnološke divove u kapitalno gladne kompanije

Razgovarali smo s Nenadom Gujaničićem iz brokerske kuće Momentum o tome koliko je današnja AI euforija stvarno usporediva s dot-com balonom i je li ključna razlika to što današnje vodeće tehnološke kompanije imaju stvarne prihode i dobit, ili tržište ipak ponovno unaprijed plaća prevelik dio budućnosti

 Gujaničić tvrdi kako se gotovo nikada  unaprijed ne može ustvrditi je li nekakav veliki rast prebrz i da li će doći do stvaranja mjehura. 

“Istina je da su sada tehnološke kompanije najveći biznisi današnjice, za razliku od 2000-ih, i da su njihovi poslovni modeli – vrlo profitabilni. S druge strane, najveće tehnološke kompanije trenutno mijenjaju svoj način funkcioniranja i od strojeva za pravljenje novca postaju kapitalno intenzivni biznisi što nije bio slučaj u godinama usvajanja digitalizacije,” rekao je. 

Nadodao je i kako bi upravo to novo iskustvo gdje će kompanije gomilati dug i topiti novčani tok, moglo odrediti daljnji smjer tržišta, i tek bi tada mogli vidjeti na koji će način investitori  to prihvatiti. S obzirom na sve veću kratkoročnu orijentaciju ulagača, moguće je da će kažnjavati kompanije koje ne mogu brzo da isporuče rezultate uz ogromna ulaganja pa će to biti kočnica stvaranja potencijalnog balona. A jasno je da je ključna mera njegove postojanosti opravdanost ovih ulaganja odnosno ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa.

U trenucima kad S&P 500 i Nasdaq ruše rekorde, a istodobno dio dionica u indeksu pada na najniže razine u 52 tjedna, mnogi se pitaju je li to znak zdravog bull marketa ili tržišta koje nosi sve manji broj velikih AI imena?

 Gujaničić kaže kako je takva situacija već duže vrijeme, da američki indeksi bilježe povećanu koncentraciju – najprije ubrzanim razvojem digitalizacije poslije pandemije, a u zadnje dvije, tri godine uslijed AI ekspanzije. 

Rekao je i kako je aktualni oporavak tržišta koncentriran na manji broj sektora, prije svega na kompanije koje najviše profitiraju od novog vala kapitalnih ulaganja. Bilo bi, kaže, zdravije kada bi rast bio ravnomjernije raspoređen kroz sve sektore indeksa, ali u sadašnjem odnosu snaga to nije realno očekivati. Ključno je pitanje može li se takav rast održati. Prema njegovoj ocjeni, održivost će ovisiti o tome hoće li primjena umjetne inteligencije dovesti do stvarnog i kontinuiranog rasta produktivnosti u različitim gospodarskim djelatnostima.

Kada se govori o “earnings-led meltupu”, važno je naglasiti i kako može biti poprilično opasno kada rast tržišta više ne pokreće samo likvidnost ili sentiment, nego naglo podizanje očekivanja dobiti za iduće dvije godine. Postavlja se pitanje što bi se zapravo moglo dogoditi ako se ta očekivanja kasnije pokažu previsokima.

Kako kaže Gujaničić,  aktualni brzi oporavak tržišta od travnja do danas je upravo posljedica povećanih očekivanja u pogledu profita kompanija. 

“Umjesto da kompanije iz svih sektora indeksa ostvare rast profita od 13-14 posto u 2026. godini, ta su očekivanja sada povećana za gotovo 7-8 postotnih bodova. I sve dok su korporacije u stanju isporučivati te profite, nema bojazni od usporavanja tržišta. S druge strane, ako se ta očekivanja gurnu dalje u budućnost, jasno je da mora doći do korekcije tržišta,” rekao je.

Na tržištu tako svjedočimo takozvanom FOMO efektu kod malih ulagača, sličnom onome iz 1999., kada su o tehnološkim dionicama počeli razgovarati i ljudi koji inače nisu bili aktivni investitori. Međutim, što danas savjetovati ulagaču koji već ima izloženost američkim tehnološkim dionicama: držati, smanjivati, rotirati dio portfelja u druge sektore ili jednostavno prihvatiti volatilnost?

Gujaničić se slaže kako je FOMO efekt svakako bio izražen tokom ovog naglog oporavka tržišta nakon rata u Iranu jer je korekcija burze bila zaista mala (svega 7-8 posto) – s obzirom čemu smo sve svjedočili na Bliskom istoku. 

“Stoga je, pretpostavljam, veliki broj ulagača očekivao veći pad, pa kada je burza krenula uzlaznim smjerom onda su se brzo počeli ukrcavati i u taj vlak.

Trenutno je, međutim, tržište u fazi gdje rastu samo oni sektori koji su direktno ili posredno izloženi AI ciklusu. Svakako je strukturiranje porfolia individualna stvar, ali određena razina diverzifikacije preko kvalitetnih vrijednosnih papira i u drugim sektorima – svakako ima smisla. Ipak, treba uvijek imati na umu da je posljednjih 10-15 godina dominantna investicijska strategija bila prisutna u najvećim tehnološkim imenima i teško da će se to promijeniti u budućnosti,” komentirao je.

·U povijesti su i internet, željeznice i elektrifikacija bile stvarne revolucije, ali su tržišta svejedno pretjerala u valuacijama. Kako investitor danas može razlikovati “tehnologiju koja mijenja svijet” od “dionice koja je već uračunala sav taj svijet”?

Tu teško da postoji kratkoročan ili jednoznačan odgovor. Gujaničić  podsjeća kako se svaka nova tehnologija kreće po tzv. “S” krivulji prihvaćanja i što je ta linija strmija, prihvaćanje je brže i samim tim će se brže ispoljavati koristi. 

U aktuelnoj eri globalizacije gdje se promjene dešavaju još brže, izuzetno je teško procijeniti koliko toga je već ukalkulirano u cijeni same dionice. 

“Vjerujem da se ulagaču bolje fokusirati na neki srednji rok, nego na jurnjavu za aktualnim trendovima koji su prilično munjeviti uz nestvarne fluktuacije sa aspekta kretanja globalnih burzi prije 10-20 godina. Da zaključim, čini mi se prilično izvjesnim da smo duboko u novoj etapi tehnološke revolucije, ali će također u toj areni biti puno napuhanih i promašenih projekata, što je i sasvim normalno s obzirom na atraktivnost tog polja koji privlači sve moguće igrače. Uz pasivniji i srednjoročni pristup, vjerujem da će prosječan ulagač uvećati vrijednost svoje imovine znatno više nego što je to bilo u prosjeku u prošlosti,” dovršio je Gujaničić .