Wall Street neodlučan, azijski ulagači fokusirani na dionice povezane s umjetnom inteligencijom

Freepik.com
Burze, ilustracija, Foto: Freepik.com/rawpixel

Na Wall Streetu su u srijedu glavni dionički indeksi imali različite predznake, dok su ulagači balansirali između novog rasta cijena nafte, odluke američkog Feda o kamatnim stopama i očekivanja objave zarada četiri velike tehnološke kompanije nakon zatvaranja burze.

Dow Jones indeks pao je za 280 bodova ili 0,57 posto, na 48.861 bod, dok je S&P 500 pao za 0,04 posto, na 7.135 bodova, a Nasdaq za toliko porastao, završivši trgovanje na 24.673 boda.

U fokusu investitora bile su zarade tehnoloških divova. Četiri kompanija iz grupe ‘Sedam veličanstvenih’ – Amazon, Alphabet, Meta Platforms i Microsoft – objavile su kvartalne rezultate nakon zatvaranja burze. U produljenom trgovanju, dionice Alphabeta poskupjele su za više od tri posto, Amazona i Microsofta pale više od tri posto, a Mete više od šest posto. Sektorski Philadelphia SE Semiconductor indeks porastao je za 2,4 posto, nakon što je ove godine već porastao 45 posto.

Na azijskim burzama su u četvrtak dionice povezane s umjetnom inteligencijom dobro kotirale zbog niza pozitivnih izvješća o zaradama tehnoloških divova, no snažan rast cijena nafte potaknuo je zabrinutosti ulagača oko potencijalnog rasta kamatnih stopa.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih bio je uglavnom nepromijenjen, ali i dalje na putu snažnog rasta od 16 posto od početka mjeseca. Japanski Nikkei pao je oko 1,5 posto, ali je također u travnju porastao za 16 posto.

Južnokorejski KOSPI dosegnuo je novu rekordnu razinu, nakon što je Samsung Electronics izvijestio o rekordnoj, čak osam puta većoj operativnoj dobiti nego lani, zbog snažne potražnje za umjetnom inteligencijom. Kineski blue-chip indeksi porasli su 0,2 posto, dok je hongkonški Hang Seng indeks pao za 0,3 posto.

Ulagači strahuju da bi Europska središnja banka i Bank of England na svojim današnjim zasjedanjima mogle upozoriti na mogućnost viših kamatnih stopa, prenosi Hina. Naime, iako je Fed u srijedu ostavio kamatne stope nepromijenjenima, tri guvernera glasala su za ukidanje popustljive monetarne politike. Ta odluka o monetarnoj politici bila je najviše podijeljena još od 1992. godine. Tržišta su ubrzo nakon toga odračunala iz cijena imovine bilo kakva smanjenja Fedovih kamatnih stopa ove godine te uračunala mogućnost njihova povećanja do sljedećeg proljeća.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, stabilizirao se na 98,852 boda, nakon što je u srijedu porastao 0,3 posto, blizu najviše razine od 13. travnja. Pritom je tečaj eura stabilan na 1,1689 dolara, a britanske funta na 1,34877 dolara.

Jen je poskupio 0,08 posto prema dolaru, na 160,5 jena za dolar, približivši se razinama koje su prethodno potaknule intervenciju japanskih monetarnih vlasti. Bank of Japan, naime, nakon zasjedanja u utorak signalizirao je da bi mogao podići kamatne stope u sljedećim mjesecima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari