Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 blago porastao na novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq indeks, no trgovalo se oprezno uoči objave poslovnih izvješća niza tehnoloških tvrtki i sjednice Feda. Dow Jones indeks pao je za 0,13 posto, na 49.168 bodova, dok je S&P 500 porastao za 0,12 posto, na 7.173 boda, a Nasdaq 0,20 posto, na 24.887 bodova.
Do novih rekorda S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše je došlo zbog rasta cijena dionica proizvođača čipova, jer je nakon snažnih poslovnih rezultata kod nekoliko njih ponovno zavladao optimizam u vezi razvoja umjetne inteligencije.
Tako je jučer cijena dionice Nvidije porasla za četiri posto, kao i prethodnog trgovinskog dana, pa je tržišna vrijednost tog najvećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju ponovno premašila 5.000 milijardi dolara. Ulagači se nadaju da će i poslovni rezultati drugih tehnoloških tvrtki – Microsofta, Alphabeta, Amazona, Mete i Applea, koji će kvartalna izvješća objaviti ovoga tjedna, biti snažni.
Od oko 140 kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih otprilike 81 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što su analitičari očekivali. Stoga se sada procjenjuje da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 16 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ulagači će ovoga tjedna pratiti i sjednice niza središnjih banaka, a u fokusu je i kriza na Bliskom istoku, prenosi Hina. Zbog svega toga, na najvećoj svjetskoj burzi jučer se trgovalo oprezno, na što ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim burzama su vlasnici jučer zamijenili oko 15,6 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 18,3 milijarde.
Na većini azijskih burzi u utorak su indeksi uglavnom pali. SCI indeks azijsko pacifičkih dionica bez Japana bio je oko 6:30 sati manji za 0,22 posto, zadržavši se blizu rekordne razine koju je dosegnuo u ponedjeljak. Od početka travnja, pak, taj indeks je na putu dobitka od 17 posto, nakon što je u ožujku pao za 13,5 posto. Istodobno, japanski Nikkei pao je jutros za više od jedan posto, spustivši se tako s rekordne razine dosegnute dan ranije. Hongkonški indeks manji je za 0,67 posto, australski 0,54 posto, dok je indijski veći za 0,2 posto.
SAD razmatra najnoviji prijedlog Teherana za rješavanje rata na Bliskom istoku, no jedan američki dužnosnik već je rekao da je predsjednik Donald Trump nezadovoljan prijedlogom jer se ne bavi iranskim nuklearnim programom. Time taj dvomjesečni sukob ostaje u pat poziciji, s prekidom opskrbe energijom i drugim robama kroz kritični Hormuški tjesnac, što cijene nafte drži znatno iznad 100 dolara po barelu.
Pročitajte još:
Na valutnim tržištima, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je za blagih 0,07 posto, na 98,498 bodova. Pritom je cijena eura stabilna na 1,1716 dolara, a jena na 159,21 jen za dolar, nadomak razine od 160 jena koje se trgovci boje, jer bi rast iznad te razine mogao potaknuti Tokio na intervenciju u podršci valuti.
Bank of Japan zadržao je kratkoročne kamatne stope na 0,75 posto, što je u skladu s tržišnim očekivanjima, no tri od devet članova upravnog vijeća predložilo je povećanje kamata, signalizirajući zabrinutost središnje banke zbog inflatornih pritisaka izazvanih sukobom na Bliskom istoku. Globalna monetarna politika bit će u fokusu investitora i u ostatku tjedna, jer nakon Bank of Japan, zasjedaju i američki Fed, Bank of England i Europska središnja banka. Očekuje se da će zadržati kamatne stope nepromijenjenima, ali investitori će pratiti njihove ocjene o cjenovnim pritiscima.
