Meta je tijekom prošle godine potrošila 26,3 milijarde dolara na otkup vlastitih dionica, ali se njihov ukupan broj smanjio samo 0,16 posto. Microsoft je za istu namjenu izdvojio 16,7 milijardi dolara, uz smanjenje broja dionica od svega 0,09 posto.
Ti podaci otvaraju pitanje koliko programi otkupa, koje kompanije redovito predstavljaju kao način vraćanja kapitala dioničarima, doista povećavaju vlasničke udjele postojećih ulagača.
Tako naša analiza koja se temelji na posljednjim godišnjim izvještajima Applea, Alphabeta, Nvidije, Mete i Microsofta, pokazuje da je tih pet kompanija na otkup vlastitih dionica ukupno potrošilo približno 218 milijardi dolara. Međutim, stvarni učinak na broj dionica u optjecaju znatno se razlikuje od kompanije do kompanije.
Otkup vlastitih dionica posljednjih je godina postao važan instrument upravljanja kapitalom američkih kompanija.
Smanjenjem broja dionica povećava se vlasnički udio preostalih dioničara, a uz nepromijenjenu dobit raste i zarada po dionici. Takvi programi mogu poduprijeti tržišnu vrijednost kompanije, no njihov konačni učinak ovisi i o tome koliko novih dionica kompanija istodobno izdaje.
Apple smanjuje broj dionica, Meta uglavnom neutralizira nova izdanja
Među pet analiziranih kompanija Apple je ostvario najveće stvarno smanjenje broja dionica. Tijekom fiskalne 2025. godine otkupio je gotovo 402 milijuna dionica za 89,3 milijarde dolara. Istodobno je neto izdao 58,1 milijun novih dionica, pa je njihov ukupan broj smanjen za približno 343,5 milijuna, odnosno 2,27 posto.
To znači da se oko 85,5 posto bruto otkupljenih dionica odrazilo na konačno smanjenje njihova broja u optjecaju.
Alphabet, matična kompanija Googlea, tijekom 2025. otkupio je 240 milijuna dionica za 45,4 milijarde dolara. Uz 117 milijuna novoizdanih dionica, njihov ukupan broj smanjen je za 123 milijuna ili približno 1,01 posto. Tek nešto više od polovice bruto otkupa tako je rezultiralo stvarnim smanjenjem broja dionica.
Kod Nvidije, jednog od najvećih korisnika investicijskog vala povezanog s umjetnom inteligencijom, razlika je također vidljiva. Kompanija je u fiskalnoj 2026. potrošila 40,4 milijarde dolara na otkup 282 milijuna dionica, dok je njihov ukupan broj smanjen za 173 milijuna ili oko 0,71 posto.
Najizraženiji nesrazmjer pokazuje Meta. Kompanija koja upravlja Facebookom, Instagramom i WhatsAppom otkupila je 40 milijuna dionica za 26,3 milijarde dolara. No njihov ukupan broj smanjen je za samo četiri milijuna.
Gotovo 90 posto bruto učinka otkupa neutralizirano je neto promjenama povezanim s izdavanjem novih dionica i zaposleničkim nagradama.
Microsoft je ostvario još manje relativno smanjenje. U fiskalnoj 2026. otkupio je 36 milijuna dionica za 16,7 milijardi dolara, ali je istodobno izdao 29 milijuna novih. Konačno smanjenje iznosilo je sedam milijuna dionica ili približno 0,09 posto.
Dio milijardi zapravo održava postojeću vlasničku strukturu
Jedan od razloga takvih razlika jest nagrađivanje zaposlenika dionicama, osobito rašireno među američkim tehnološkim kompanijama. Dionice i opcije važan su dio ukupnih primanja zaposlenika, a njihovo izdavanje može razvodniti udjele postojećih vlasnika.
Kompanije zato dio otkupa koriste kako bi neutralizirale taj učinak. Meta je, primjerice, tijekom 2025. evidentirala oko 20,4 milijarde dolara troškova naknada u dionicama, Alphabet približno 27,1 milijardu, a Microsoft u fiskalnoj 2026. oko 12,4 milijarde dolara.
Pročitajte još:
Za dioničare je pritom važno i po kojoj cijeni kompanija otkupljuje dionice. Čak i veliko smanjenje njihova broja može biti loša upotreba kapitala ako se otkup provodi po previsokoj tržišnoj vrijednosti. Obrnuto, program koji uglavnom sprječava razvodnjavanje vlasništva može imati ekonomskog smisla.
Usporedba pet tehnoloških divova zato pokazuje ograničenje često isticanog podatka o milijardama dolara namijenjenima otkupu. Najavljeni ili potrošeni iznos govori koliko je kapitala kompanija angažirala, ali ne i koliko se povećao udio postojećih dioničara.
