Japanska središnja banka proglasila pobjedu nad deflacijom: Inflacija dosegnula cilj od dva posto

Japanska središnja banka (BoJ) objavila je da je temeljna inflacija u zemlji dosegnula ciljanu razinu od dva posto, čime je označila važnu prekretnicu u dugogodišnjoj borbi protiv deflacije koja je desetljećima obilježavala japansko gospodarstvo.

Objava je stigla u sklopu tromjesečnih gospodarskih i inflacijskih prognoza, uz odluku da se ključna kamatna stopa zadrži na 1,25 posto. Odluka je donesena omjerom glasova osam prema jedan i bila je u skladu s očekivanjima tržišta.

BoJ je u izvješću navela da je temeljna inflacija potrošačkih cijena sada na razini koja je „općenito u skladu s ciljem stabilnosti cijena od dva posto”. No postizanje cilja ne znači i kraj izazova za središnju banku. Sada se otvara pitanje kako spriječiti da inflacija, nakon godina preslabog rasta cijena, ponovno postane previsoka.

Cilj inflacije od dva posto postavljen je 2013. godine, na početku mandata bivšeg japanskog premijera Shinza Abea. Njegova je vlada, zajedno sa središnjom bankom, pokrenula ambiciozan program monetarnog popuštanja kako bi prekinula dugotrajnu deflaciju i gospodarsku stagnaciju.

Unatoč izrazito poticajnoj monetarnoj politici, uključujući uvođenje negativnih kamatnih stopa prije deset godina, cilj je godinama ostajao nedostižan. Situacija se posljednjih godina promijenila zbog rasta cijena sirovina, slabljenja jena, umjerenog gospodarskog rasta i sve izraženijeg manjka radne snage.

Shoki Omori, strateg za kamatne stope u Deutsche Banku, odluku je opisao kao svojevrsnu, ali ne pretjerano glasnu objavu pobjede. Inflacija je, naime, većinu posljednje četiri godine bila iznad dva posto, no BoJ sada procjenjuje da se može zadržati oko ciljane razine i bez dodatne pomoći monetarne politike.

Istodobno, središnja banka upozorava na mogućnost da srednjoročna i dugoročna inflacijska očekivanja nastave rasti te da se temeljna inflacija udalji od cilja prema višim razinama.

Iako je kamatna stopa zasad ostala na 1,25 posto, očekivanja ekonomista sve su više usmjerena prema novom povećanju u prosincu. Dio analitičara smatra da bi BoJ mogla podići stopu za dodatnih 0,25 postotnih bodova.

Marcel Thieliant iz Capital Economicsa ocijenio je da je daljnje zaoštravanje monetarne politike vrlo izgledno te predviđa da bi ključna kamatna stopa do sredine iduće godine mogla dosegnuti dva posto.

Jedini član odbora koji je glasao protiv zadržavanja stope, Hajime Takata, zalagao se za povećanje na 1,5 posto. Smatra da je postizanje inflacijskog cilja označilo ulazak u novu fazu, u kojoj bi središnja banka trebala ubrzati podizanje kamata.

BoJ je u prognozama blago povisila očekivanja inflacije, mjerene indeksom koji isključuje svježu hranu i energiju. Očekuje da će inflacija ostati iznad cilja tijekom fiskalne godine koja završava u ožujku 2027., kao i u sljedeće dvije fiskalne godine. S druge strane, središnja banka očekuje nastavak umjerenog gospodarskog rasta, uz potporu vladinih mjera, i dalje poticajnih financijskih uvjeta i snažne globalne potražnje povezane s umjetnom inteligencijom. Od toga bi koristi mogle imati japanske kompanije izložene ulaganjima u poluvodiče i drugu tehnološku infrastrukturu.

Središnja banka najavila je i blago ubrzanje prodaje fondova kojima se trguje na burzi (ETF), odnosno velikih dioničkih pozicija koje je godinama akumulirala tijekom najagresivnije faze programa monetarnog popuštanja.

Prodaju ETF-ova pokrenula je u siječnju 2026., a njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi oko 250 milijardi dolara. Dosadašnji tempo bio je toliko spor da bi potpuno povlačenje iz tih ulaganja trajalo približno 100 godina.

Novim planom prodaja bi trebala dosegnuti oko 10 milijardi jena dnevno, odnosno približno 63,6 milijuna dolara. To odgovara otprilike 0,1 posto dnevne vrijednosti trgovanja dionicama na glavnom tržištu Tokijske burze.

Odluka o kamatama donesena je u trenutku pojačane nestabilnosti na globalnim tržištima. Ulagači su uoči objave kupovali japanske državne obveznice, što je snizilo njihove prinose nakon rasprodaje američkih tehnoloških dionica i prelijevanja negativnog raspoloženja na azijska tržišta.

Prinos na referentnu desetogodišnju japansku državnu obveznicu pao je za pet baznih bodova, na 2,78 posto. Prinosi na obveznice kreću se suprotno njihovim cijenama.

Guverner BoJ-a Kazuo Ueda trebao bi se obratiti javnosti nakon odluke, a tržišta će posebno pratiti njegovu procjenu globalnih tržišnih kretanja i posljedica rasprodaje tehnoloških dionica.