Banka Japana podigla je kratkoročnu referentnu kamatnu stopu na oko jedan posto, čime je trošak zaduživanja u toj zemlji dosegnuo najvišu razinu u posljednjih 31 godinu. Odluka označava važan korak u normalizaciji japanske monetarne politike nakon desetljeća iznimno niskih kamata i dugog razdoblja deflacijskih pritisaka.
Središnja banka povećala je stopu za 0,25 postotnih bodova, što su tržišta uglavnom očekivala. Posljednji put japanska referentna stopa bila je na toj razini 1995. godine, u razdoblju nakon pucanja japanskog financijskog i nekretninskog balona krajem osamdesetih.
Banka Japana poručila je da namjerava nastaviti proces postupne normalizacije monetarne politike, ovisno o kretanju gospodarstva, cijena i financijskih uvjeta.
Središnja banka najavila je i da će od travnja 2027. prestati dodatno smanjivati mjesečne kupnje japanskih državnih obveznica te ih stabilizirati na oko dva bilijuna jena mjesečno. I taj je potez bio očekivan među ulagačima.
Nakon objave odluke jen je ostao stabilan oko razine od 160,2 jena za dolar. Japanski burzovni indeks Nikkei 225 nakratko je premašio 70.000 bodova, što je nova rekordna razina, prije nego što se povukao s dosegnutih razina.
Banka Japana ocijenila je da više cijene sirove nafte pritišću gospodarsku aktivnost, ali i da je rizik znatnijeg usporavanja gospodarstva manji nego prije. Istodobno je upozorila da se rast troškova energije relativno brzo prenosi kroz gospodarstvo te da bi taj pritisak mogao prijeći iz poslovnih transakcija na potrošačke cijene i potaknuti temeljnu inflaciju iznad ciljanih dva posto.
Japan je iz negativnih kamatnih stopa izišao 2024. godine, a središnja banka potom je dvaput povećavala kamate tijekom 2025. godine. Dio ekonomista očekuje da bi se politika postupnog zaoštravanja mogla nastaviti tempom od približno jednog povećanja svakih šest mjeseci, a nova korekcija od 0,25 postotnih bodova mogla bi uslijediti već u listopadu.
Odluka o povećanju kamatnih stopa donesena je omjerom glasova sedam prema jedan. Monetarni odbor trenutačno ima osam članova jer je guverner Kazuo Ueda prošlog tjedna primljen u bolnicu zbog zdravstvenih problema i nije sudjelovao na sastanku.
Jedini član odbora koji se usprotivio odluci, Toichiro Asada, smatrao je da situacija na Bliskom istoku za Japan nosi veće negativne rizike za proizvodnju i zaposlenost nego što donosi uzlazne rizike za cijene.
Stefan Angrick, voditelj za Japan u Moody’s Analyticsu, ocijenio je da raspodjela glasova pokazuje uravnoteženiji sastav odbora nego ranije.
“Činjenica je i da Banka Japana nema dobar izbor. Može podići kamate kako bi ublažila inflacijske pritiske jačanjem jena, ali to bi pogodilo gospodarstvo”, rekao je Angrick.
Pročitajte još:
Guverner Ueda prima terapiju zbog problema s jetrom i očekuje se da će se vratiti na sastanak u srpnju. Ovotjednim sastankom predsjedao je zamjenik guvernera Ryozo Himino, dok će poslijepodnevnu konferenciju za novinare voditi drugi zamjenik guvernera Shinichi Uchida.
Njegovi komentari bit će posebno pažljivo praćeni jer će tržišta tražiti naznake o tome kako Banka Japana procjenjuje utjecaj rata u Iranu i šire geopolitičke neizvjesnosti na japansko gospodarstvo.
