Za ulazak u višu srednju klasu hrvatskoj obitelji treba 4.000 eura mjesečno

Paru s dvoje djece mlađe od 14 godina u Hrvatskoj je za ulazak u višu srednju dohodovnu skupinu potrebno oko 3.952 eura ukupnoga mjesečnog neto dohotka. Za osobu koja živi sama prag iznosi približno 1.882 eura.

Pokazuje to izračun prema Eurostatovim podacima za 2025. i kriteriju koji početak više srednje skupine postavlja na 150 posto nacionalnog medijana dohotka.

Koliko je potrebno za ugodan život u europskim zemljama istražio je Euronews Business, koristeći upravo taj kriterij. OECD srednju dohodovnu skupinu definira rasponom od 75 do 200 posto nacionalnog medijana, a njezin viši dio rasponom od 150 do 200 posto.

Takva podjela pokazuje položaj kućanstva u odnosu na ostalo stanovništvo, dok financijska sigurnost ovisi i o troškovima, imovini i zaduženosti.

Godišnji medijan ekvivalentnog raspoloživog dohotka za Hrvatsku u Eurostatovoj bazi iznosi 15.057 eura. Primjenom istog kriterija kao u europskoj usporedbi dobivaju se različiti pragovi ovisno o veličini i sastavu kućanstva: za par bez djece približno 2.823 eura mjesečno, a za jednog roditelja s djetetom mlađim od 14 godina oko 2.447 eura.

U račun ulaze ukupni neto prihodi kućanstva, uključujući plaće, mirovine, prihode od imovine i socijalne transfere. Iznos se zatim prilagođava broju članova i njihovoj dobi. Eurostatova ljestvica uzima u obzir da članovi kućanstva dijele dio troškova, poput stanovanja i energije, pa paru za jednak dohodovni položaj treba 1,5 puta više nego samcu, a paru s dvoje male djece 2,1 put više.

Blizu Čeha i Poljaka

Prevedeno u jednostavan primjer, par s dvoje djece mlađe od 14 godina i dvjema neto plaćama od po 2.000 eura, ako su im plaće jedini dohodak, prema tom bi izračunu bio malo iznad praga više srednje skupine.

U usporedbi s drugim zemljama razlike su velike. Samcu u Sloveniji za jednak položaj u domaćoj raspodjeli dohotka treba oko 2.552 eura mjesečno, u Italiji 2.758 eura, u Njemačkoj 3.611 eura, a u Austriji 4.568 eura.

Hrvatski prag od 1.882 eura blizak je češkome, koji iznosi oko 1.900 eura, te viši od poljskoga, od približno 1.799 eura.

Za par s dvoje djece mlađe od 14 godina prag u Sloveniji iznosi oko 5.359 eura, u Njemačkoj 7.584 eura, a u Austriji 9.593 eura. Svi su iznosi izračunati prema istoj Eurostatovoj seriji i jednakom kriteriju, uz zaokruživanje na najbliži euro.

Usporedba u eurima ipak pokazuje samo dio razlike. Kada se dohodak prilagodi razinama cijena, razmak između Hrvatske i Europske unije osjetno se smanjuje.

Hrvatski medijan nominalno doseže oko 66 posto medijana EU-a, a prema standardu kupovne moći približno 87 posto, pokazuje izračun iz Eurostatovih podataka. Viši nominalni prag u drugoj zemlji zato treba promatrati zajedno s tamošnjim troškovima života.

Važno je i vremensko ograničenje: podaci iz istraživanja za 2025. odnose se na dohodak ostvaren tijekom 2024. godine. Izračun stoga predstavlja usporediv statistički prag, a ne procjenu današnjih troškova života.

Čak i unutar Hrvatske ista primanja mogu značiti vrlo različitu razinu sigurnosti. Kućanstvu s otplaćenim stanom ostaje više prostora za štednju nego onome koje plaća visoku najamninu ili kredit. Ušteđevina i stabilnost prihoda također određuju koliko će lako podnijeti neočekivani račun ili gubitak posla.

Ulazak u višu srednju dohodovnu skupinu tako je mjerljiv položaj na ljestvici primanja, ali se osjećaj sigurnosti gradi i izvan nje.