Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) uobičajeno prati kretanja u hrvatskom elektroenergetskom sustavu i objavljuje preglede potrošnje, proizvodnje i razmjene električne energije, pa je tako izašlo i preliminarno elektroenergetsko izvješće za ljeto ove godine koje obuhvaća razdoblje od lipnja do rujna i u kojem se naglašava snažna uvozna ovisnost.
U njemu se pomnije razrađuje pregled utjecaja toplinskih valova i suše na potrošnju i proizvodnju električne energije, pitanje uvozne ovisnosti i kretanje cijena na tržištu električne energije.
Analiza je napravljena u suradnji s Dalmatinskom energetskom akcijom.
“Ljeto ove godine obilježili su dugi toplinski valovi, snažan rast potrošnje električne energije i rekordno niski dotoci vode u hidroelektrane. Zbog toga je Hrvatska od lipnja do rujna više od četvrtine potrebne električne energije morala osigurati uvozom”, ističe se u analizi.
Potrošnja električne energije bila je 6,44 posto veća nego prethodnog ljeta. Najveći dio tog rasta posljedica je vrućina jer su temperature bile u prosjeku 2,6 stupnjeva celzija iznad višegodišnjeg prosjeka, a 45 dana je proteklo pod toplinskim valom.
U takvim okolnostima hidroelektrane su dobile tek 43 posto uobičajenih količina vode što je najmanja dosad zabilježena količina. Unatoč porastu proizvodnje iz domaćih elektrana za 8,44 posto u usporedbi s ljetom 2025. godine Hrvatska je neto uvezla 1.810 gigavat-sati (GWh) ili 26.3 posto potrošnje struje što je bio iznos od 249 milijuna eura.
Očekivano, jedino su solarne elektrane proizvodile više nego inače. Proizvele su, naime, 43 posto više struje no u ljetnim mjesecima godinu dana ranije, a samo u kolovozu to je bilo mjesečno rekordnih 220 GWh.
Od lipnja do rujna ukupna je potrošnja električne energije iznosila 6.874 GWh, a to je 416 GWh ili 6,44 posto više na godišnjoj razini. Većina rasta je posljedica vrućina i hlađenja, a manji dio otpada na rast gospodarstva i turizma.
Izvor: Energija Projekt
Tuzemna potrošnja, isključi li se energija za crpljenje vode u reverzibilnim hidroelektranama te punjenje baterija, porasla je 5,07 posto.
Najviše je potrošnja porasla u kolovozu, i to za 269 GWh, a bila je veća i od siječanjske i vrhunca grijanja protekle zime. Najveća opterećenja sustava, kako navodi OIEH, sve se češće javljaju ljeti oko podneva, a ne zimi. U lipnju je zabilježen rekord od 3.687 megavata (MW) vršnog opterećenja i 70.348 megavat-sati (MWh) dnevne potrošnje.
Desetogodišnja usporedba s ljetom 2016. pokazuje da je domaća potrošnja struje porasla za oko 0,9 teravat-sati (TWh) ili 16 posto. Tada se u kolovozu trošilo manje struje no u siječnju, a sada se događa obrnuto.
Tijekom ljeta hrvatske su elektrane proizvele 4.099 GWh i to je bilo 8,44 posto više gledano godišnje. Uz 972 GWh iz nuklearne elektrane Krško, što je 50 posto hrvatskog udjela, trebalo je neto uvesti još 1.810 GWh. Pritom su hidroelektrane dale 1.014 GWh što je godišnji pad od 13,8 posto, dok su sunčane elektrane imale rast od 43 posto na 810 GWh.
Zbog čestih razdoblja bez vjetra tijekom toplinskih valova vjetroelektrane su proizvele sedam posto manje struje ili 760 GWh.
Termoelektrane, uglavnom na plin, doprinijele su s proizvodnjom 1.073 GWh, odnosno s količinom 17 posto većom no u ljeto 2025.
Obnovljivi izvori su tako ukupno pokrili 41,72 posto ljetne potrošnje od čega je na solarne elektrane, vjetroelektrane i elektrane na biomasu i bioplin otpalo 26,97 posto dok je ostatak došao iz hidroelektrana.
Izračuni pokazuju da bi struja koja je morala biti uvezena koštala bitno manje da je proizvedena u domaćim solarnim elektranama i vjetroelektranama. Koštala bi umjesto 249 milijuna eura između 91 i 163 milijuna eura.
Na dan 1. rujna ove godine Hrvatska je imala instaliranih 1.578 MW u solarnim elektranama. U godinu dana izgrađeno je novih 388 MW.
“Sunčane elektrane najviše proizvode sredinom dana, upravo kada je potrošnja za hlađenje najveća, pa su tijekom dana ublažile rast cijena. No nakon zalaska sunca cijene su naglo rasle jer sustavu nedostaje fleksibilnosti – prije svega baterijskih spremnika. U pogonu je tek jedno baterijsko postrojenje u probnom radu priključne snage 60 MW, a potrebe se procjenjuju na oko 750 MW”, navodi OIEH.
Pročitajte još:
Prosječna cijena električne energije na hrvatskoj burzi električne energije CROPEX-u od lipnja do rujna iznosila je 139,80 eura za MWh i to je bilo 53,9 posto više no u ljeto 2025.Cijene su rasle iz mjeseca u mjesec, sa 115,89 eura u lipnju na 172,80 eura u rujnu, ponajprije zbog rasta cijena plina povezanog s ratom na Bliskom istoku. Najviša cijena od 638,35 eura za MWh zabilježena je 14. rujna u večernjim satima.
“Za smanjenje uvozne ovisnosti potrebno je ubrzati izgradnju sunčanih elektrana, ponovno pokrenuti ulaganja u vjetroelektrane te istodobno razvijati baterijske spremnike i druge izvore fleksibilnosti”, zaključuje OIEH.
