Mediteran je postao područje s vrlo dinamičnim fokusom na izgradnju pogona za proizvodnju energije temeljem obnovljivih izvora, pa čak opseg ulaganja u tom smislu nadmašuje cjelokupni kapacitet projekata koje planira SAD za sve energetske izvore. No, naravno, to nije sve podjednako raspoređeno među mediteranskim zemljama, a nažalost Hrvatska se ne pojavljuje među onima koji daju ritam razvojnom zamahu.
Trenutačno su na području Mediterana u planu ili razvoju 552 gigavata (GW) kapaciteta baziranih na energiji vjetra i Sunca. Sve upućuje da bi se sredozemni bazen mogao pretvoriti u pravo središte proizvodnje čiste energije.
Prema podacima nepofitne organizacije Global Energy Monitor, spomenutih 552 GW predstavlja investicije vrijedne 683 milijarde eura. To prelazi američki kapacitet svih vrsta proizvodnje električne energije. U SAD-u trenutačni plan podrazumijeva razvoj 548,3 GW.
Gotovo dvije trećine planiranih kapaciteta od vjetra i Sunca na Mediteranu bi trebalo postati komercijalno operativno do kraja 2030. godine. To se odnosi na brojku od 361 GW. Ako se taj cilj ostvari, to bi povećalo pogone u funkciji na te dvije vrste obnovljiva izvora za čak 43 posto.
Iako ni ta količina još nije dovoljna da se postignu regionalni ciljevi u području čiste energije, očito je da su vlade pokrenule ambiciozne politike u kontekstu energetske tranzicije.
Zemlja koja uvjerljivo predvodi taj proces je Španjolska. Ona je prva po planiranom porastu solarnih kapaciteta brojkom od 108,8 GW te treća na području vjetroelektrane s 56,66 GW.
Španjolska je prošle godine uspjela proizvesti 75 posto svoje električne energije iz čistih izvora i time smanjiti utjecaj fosilnih goriva. Zahvaljujući svojoj politici zelene tranzicije ta je zemlja smanjila utjecaj skupljih fosilnih goriva na cijenu električne energije za 75 posto od 2019. godine.
Foto: Freepik.com
Viši analitičar u energetskom think-tanku Ember Chris Rosslowe je za Euronews rekao kako je Španjolska razbila štetnu sponu između cijena struje i volatilnih kretanja na tržištu fosilnih goriva te da je to nešto za čim njezini europski susjedi također žude.
Egipat je još jedna zemlja na Mediteranu koja ima velike zelene ambicije s gotovo 100 GW kapaciteta u solarnim i vjetroelektranama u razvoju.
“Industrijska dekarbonizacija uvelike utječe na takav razvoj situacije pri čemu je 37,7 GW obnovljivih izvora u razvoju izravno povezano s primjenom zelenog vodika”, navodi se u izvješću koje je napravio Global Energy Monitor.
Nakon te dvije zemlje po planiranom rastu kapaciteta ističu se Grčka, Italija, Maroko, Francuska i Zapadna Sahara koja se vodi pod Mediteran u širem smislu.
Dalje se na ljestvici još navode Portugal, Tunis, Turska, Bosna i Hercegovina, Alžir i Crna Gora, no nema Hrvatske.
Za Hrvatsku znamo već godinama da razvoj pogona na Sunce i vjetar teče dosta sporo zbog sporih i kompliciranih administrativnih procedura, a donedavno je problem za investitore bilo i što nisu znali cijenu priključka na mrežu.
U prva četiri mjeseca ove godine Hrvatska je dobila tek 193 nova megavata u solarnim elektranama, a nije bilo u tom razdoblju novih pogona na vjetar.
Pročitajte još:
Nacionalni plan razvoja novih kapaciteta do 2030. godine mogao bi biti i ambiciozniji s obzirom da zasad predviđa otprilike udvostručenje postojećih kapaciteta koji se i kod solarnih elektrana i kod vjetroelektrana nalazi na između 1,2 i 1,3 GW.
Viši istraživač za Global Energy Monitor Hailey Deres ističe da je jedna od velikih barijera za ubrzaniji razvoj pogona na obnovljive izvore u Europi zastarjela elektroenergetska mreža i brzina modernizacije će u konačnici odlučiti koliko će planiranih obnovljivih kapaciteta biti izgrađeno. To se, naravno, odnosi i na Hrvatsku.
