Vlada je u ponedjeljak donijela Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine te Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana od 2027. do 2030., čime želi postići konkurentnu, čistu, otpornu i sigurnu industriju.
Nacionalni plan definira prioritete industrijskog razvoja usmjerene na jačanje konkurentnosti industrije, dekarbonizaciju proizvodnih procesa, poticanje tehnološkog napretka te stvaranje preduvjeta za razvoj novih industrija visoke dodane vrijednosti, uz povezivanje zelene i digitalne tranzicije s povećanjem konkurentnosti gospodarstva.
Hina navodi da obuhvaća mjere za modernizaciju i digitalizaciju industrije, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza, razvoj digitalnih i zelenih vještina te poticanje primjene načela kružnog gospodarstva i učinkovitog korištenja resursa.
Strukturiran je kroz tri cilja. To su konkurentna i izvozno orijentirana industrija, usmjerena na povećanje produktivnosti, konkurentnosti i izvoza, zatim čista industrija, usmjerena na dekarbonizaciju industrije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, te naposljetku otporna i sigurna industrija usmjerena na jačanje otpornosti industrije te poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj u ključnim strateškim područjima.
Vlada je usvojila i akcijski plan za provedbu nacionalnog plana za razdoblje do 2030. godine, kojim se definiraju mjere, praćenje uspješnosti, rokovi, nadležnost te procjena potrebnih troškova za provedbu mjera nacionalnog plana.
Ukupan procijenjeni trošak provedbe nacionalnog plana za razdoblje od 2027. do 2034. godine iznosi dvije milijarde i 998 milijuna eura, a procijenjeni trošak provedbe akcijskog plana je 1,87 milijardi eura.
Za provedbu nacionalnog i akcijskog plana osigurat će se financijska sredstva iz državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih raspoloživih izvora financiranja.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj modernizirati i digitalizirati industriju, koja će bit čista i energetski učinkovita, otporna i otvorena inovacijama.
Za svaki od tri prioriteta postavljen konkretan i mjerljiv cilj do 2034. godine. Tako je radi ostvarenja konkurentne izvozno orijentirane industrije cilj povećati udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u sa 10,6 na 12,5 posto te indeks digitalne intenzivnosti sa 24,4 na 31 posto.
Pročitajte još:
Da bi industrija bila čista, cilj je značajno smanjiti emisijsku intenzivnost, a mjere uključuju energetsku učinkovitost, elektrifikaciju, skladištenje energije i čiste tehnologije, uključujući vodik.
Radi jačanja otpornosti i sigurnosti industrije, ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije trebala bi porasti sa 1,65 na 2,8 posto.
