Hrvatski arhitekti okreću 374 milijuna eura: jedan ured daleko odskače, a većina ostaje mala

Natječaj za novi stadion Maksimir ponovno je pokazao koliko je arhitektura postala ozbiljan poslovni teren. Za projekt koji će obilježiti jedan od najvećih zagrebačkih investicijskih zahvata interes su pokazali deseci domaćih i međunarodnih timova, među njima i neki od najvećih hrvatskih arhitektonskih studija.

Iza tog natjecanja za velike projekte stoji vrlo raznolik domaći sektor, od malih studija s nekoliko zaposlenih do projektantskih tvrtki koje vode višemilijunske poslove i zapošljavaju desetke ljudi. Upravo njihove poslovne brojke pokazuju koliko je tržište naraslo, ali i koliko su velike razlike između vrha i ostatka sektora.

Prema podacima CompanyWalla, trgovačka društva registrirana za arhitektonsko projektiranje u 2025. godini ostvarila su ukupno 373,8 milijuna eura prihoda i 44,6 milijuna eura neto dobiti.

Analiza je obuhvatila 1.814 trgovačkih društava koja su zapošljavala 4.833 ljudi. Na razini cijele skupine neto marža iznosila je gotovo 12 posto, a prihod po zaposlenom oko 77.300 eura.

No upravo agregatni podaci lako mogu stvoriti pogrešan dojam o tome kako tipičan hrvatski arhitektonski ured zapravo posluje.

Medijan godišnjeg prihoda iznosio je samo 62.220 eura.

Drugim riječima, polovica društava ostvaruje manje od tog iznosa, dok rezultat nekoliko većih projektantskih kompanija snažno podiže prosjek cijelog sektora.

Većina tržišta sastoji se od vrlo malih društava

Čak 739 društava završilo je 2025. s manje od 50.000 eura prihoda, a još 386 bilo je između 50.000 i 100.000 eura. To znači da više od 1.100 društava, odnosno gotovo dvije trećine analiziranih, ne prelazi 100.000 eura godišnjeg prihoda.

Kada se granica podigne na 250.000 eura, unutar nje se nalazi 1.492 društva, više od 82 posto cijelog sektora. Samo 51 društvo ima više od milijun eura godišnjeg prihoda.

To vrlo jasno pokazuje dvije razine tržišta. Jednu čini velika baza malih arhitektonskih studija, a drugu relativno uzak krug kompanija koje po veličini, organizaciji i vrijednosti projekata sve više nalikuju projektantskim sustavima.

TRAMES je daleko ispred ostalih

Najveći prihod u 2025. ostvario je dubrovački TRAMES, čak 25,79 milijuna eura. Drugoplasirani LOCUM bio je na 7,66 milijuna eura, pa TRAMES ostvaruje više od tri puta veći prihod od prve sljedeće kompanije na ljestvici.

Treći je Famoz sa šest milijuna eura, a zatim slijede Arhitektonski studio Vučković, KAP4, ARHIV Arhitektura i urbanizam te Studio 3LHD.

Prvih deset društava zajedno ostvaruje nešto više od 71 milijun eura prihoda, odnosno oko 19 posto cijelog sektora.

Prvih sto kompanija već drži gotovo polovicu ukupnog tržišta.

To znači da približno pet posto društava generira gotovo polovicu svih prihoda, dok se druga polovica raspoređuje na više od 1.700 kompanija.

Najveći prihod nije i najveća zarada

Još je zanimljivija razlika između veličine i profitabilnosti. TRAMES je uvjerljivo najveći prema prihodima, ali nije i najprofitabilniji.

Najveću dobit u cijeloj skupini ostvario je ARHIV Arhitektura i urbanizam, 2,13 milijuna eura na 4,73 milijuna eura prihoda. To odgovara neto marži od približno 45 posto.

TRAMES je na gotovo 25,8 milijuna eura prihoda ostvario nešto više od 804 tisuće eura dobiti, odnosno oko tri posto neto marže. Ta usporedba najbolje pokazuje koliko se poslovni modeli razlikuju.

ARHIV ostvaruje gotovo pet i pol puta manje prihode, ali više nego dvostruko veću dobit. Visoku profitabilnost bilježi i Studio Arhing, s 737 tisuća eura dobiti na 3,62 milijuna eura prihoda, dok je TODING ostvario gotovo 687 tisuća eura dobiti na 1,93 milijuna eura prihoda.

Poseban je primjer 53C arch studio, koji je na gotovo milijun eura prihoda ostvario 571 tisuću eura dobiti.

S druge strane, Famoz pokazuje koliko veliki prihod ne mora značiti i dobar krajnji rezultat. Sa šest milijuna eura prihoda završio je godinu s blagim gubitkom.

Studio 3LHD ima najviše zaposlenih, ali puno manji prihod od TRAMES-a

Razlike su jednako velike kada se pogleda broj zaposlenih. Studio 3LHD imao je 62 zaposlena, najviše među vodećim društvima. Urbane ideje imale su 42 zaposlenih, ATELLIOR 39, a TRAMES 33. I upravo je usporedba 3LHD-a i TRAMES-a posebno zanimljiva.

TRAMES s gotovo upola manje zaposlenih ostvaruje više od pet puta veći prihod. Prihod po zaposlenom kod TRAMES-a iznosi oko 781 tisuću eura, dok je kod Studija 3LHD oko 75 tisuća eura. Još više ima Arhitektonski studio Vučković, približno 830 tisuća eura po zaposlenom, uz samo sedam zaposlenih i 5,81 milijun eura prihoda.

No takve brojke ne treba čitati kao jednostavnu mjeru produktivnosti arhitekta. Jedna kompanija može veliki dio projekta izvoditi vlastitim timom, dok druga može kroz sebe ugovarati poslove vanjskih suradnika, projektanata drugih struka i podizvođača.

Kod projektantskih društava zato broj zaposlenih i prihod po zaposlenom više govore o načinu organizacije poslovanja nego o tome koliko pojedini arhitekt „vrijedi“.

Tri četvrtine društava ipak završavaju godinu u plusu

Unatoč velikom broju vrlo malih ureda, sektor je u cjelini profitabilan.Od 1.814 društava, 1.393 završila su godinu s dobiti, odnosno oko 77 posto. Gubitak je imalo 410 društava, a samo 11 završilo je godinu na nuli.

Profitabilna društva zajedno su ostvarila oko 50,1 milijun eura dobiti, dok su gubitaši imali ukupno 5,5 milijuna eura minusa. Nakon toga cijeli sektor ostaje na 44,6 milijuna eura neto dobiti.

Ipak, medijan dobiti iznosi samo oko 4.300 eura, što ponovno potvrđuje koliko najveće kompanije podižu ukupnu sliku.

Zagreb drži gotovo polovicu tržišta

Geografski gledano, Zagreb je uvjerljivo najvažnije središte arhitektonskog projektiranja. U Zagrebu je registrirano 741 društvo iz analizirane skupine, a ona zajedno ostvaruju oko 166 milijuna eura prihoda. To je više od 44 posto ukupnog prihoda sektora.

Slijedi Dubrovnik s nešto više od 34 milijuna eura, ali taj rezultat uvelike nosi TRAMES. Split je na približno 19,6 milijuna eura, Rijeka na 16 milijuna, Zadar na 14,8 milijuna, a Pula na 13,8 milijuna eura. I taj poredak pokazuje koliko jedan ili dva veća ureda mogu promijeniti statistiku cijelog grada.

Maksimir pokazuje gdje je gornji dio tržišta

Natječaj za novi stadion Maksimir zato je dobar pokazatelj kako izgleda vrh ovog tržišta.

Veliki projekti više nisu posao koji može voditi mali ured s nekoliko zaposlenih. Oni traže timove koji mogu koordinirati više projektantskih disciplina, voditi projekt kroz godine, raditi s velikim investitorima i natjecati se s međunarodnom konkurencijom. U tome je i glavna podjela hrvatskog tržišta arhitektonskog projektiranja.

Velika većina kompanija posluje kao mali studio, često s nekoliko zaposlenih i relativno ograničenim godišnjim prihodom.

Na drugoj strani sve se jasnije izdvaja nekoliko desetaka većih projektantskih tvrtki koje mogu preuzimati složene javne, hotelske, stambene i infrastrukturne projekte.

Podaci za 2025. pokazuju da je to već sektor vrijedan gotovo 374 milijuna eura, ali i sektor u kojem veličina kompanije, broj zaposlenih i profitabilnost vrlo često pričaju potpuno različitu priču.