Ostalo je otprilike tjedan dana do početka najvećeg Svjetskog nogometnog prvenstva u povijesti koje bi trebalo u ekonomije tri zemlje domaćina ubaciti desetke milijardi dolara, no analitičari procjenjuju da će relativan učinak na gospodarstvo ipak biti marginalan.
Svjetsko prvenstvo započinje 11. lipnja i trajat će do 19. srpnja, a održava se u 16 gradova Meksika, SAD-a i Kanade.
Svjetska nogometna organizacija FIFA projicira prihode od 30,5 milijarde dolara u te tri zemlje te da će turnir na globalnoj razini doprinijeti bruto društvenom proizvodu (BDP) dodatnih 40,9 milijardi dolara.
Organizatori procjenuju i da će izravno ili neizravno zbog Svjetskog nogometnog prvenstva nastati 824 tisuće novih radnih mjesta.
No, sve te brojke nisu uvjerile analitičare i mnogi misle da će stvaran učinak događaja ipak dati puno skromniju sliku.
Prema procjeni FIFA-e, ukupni troškovi Svjetskog prvenstva iznosit će 14 milijardi dolara, a samo na SAD će od tog iznosa otpasti 11 milijardi dolara.
Uz ostale stručnjake, analiza danske banke Saxo navodi da će ekonomski učinci na kraju biti manji od onoga što očekuje FIFA.
U slučaju SAD-a očekivani doprinos ekonomiji od 17 milijardi dolara je tek 0,1 posto BDP-a što onda pretvara Svjetsko prvenstvo u marginalnog pokretača rasta.
Meksiko je tu u boljoj poziciji jer tri milijarde dolara ekonomske koristi predstavlja 0,2 do 0,5 posto BDP-a s obzirom da je gospodarstvo te zemlje razmjerno više ovisno o turizmu. Najviše će se to osjetiti u gradovima Guadalajara, Monterrey i Mexico City.
U Kanadi bi doprinos ekonomiji mogao biti oko 3,8 milijardi kanadskih dolara ili 2,4 milijarde eura, no istodobno analitičari upozoravaju da je sudjelovanje u organizaciji Svjetskog prvenstva donijelo i znatne javne troškove.
Nedavna iskustva u organizaciji svjetskih nogometnih prvenstava nude otriježnjujuću sliku. Naime, konačni troškovi obično znatno premaše početne procjene. Bent Flyvbjerg sa sveučilišta Oxford, kako prenosi Euronews, navodi da veliki sportski događaji obično prekoračuju proračun za prosječnih 172 posto, odnosno trošak bude gotovo tri puta veći.
Jedan od razloga je što takvi događaji ne mogu biti odgođeni, pa ako dođe do kašnjenja u izgradnji infrastrukturnih projekata organizator ih mora dovršiti neovisno o cijeni kako bi sve bilo spremno na vrijeme. U praksi, to se najviše osjeti na javnim financijama.
Druga stvar je pitanje dugoročne koristi od tako velikih investicija. Razne studije pokazuju da infrastruktura izgrađena za velike sportske događaje stvara malo trajne vrijednosti nakon što ti događaji završe. Primjerice, mnogi stadioni postaju preskupi za održavanje i nedovoljno iskorišteni.
Svjetska prvenstva iz Brazila i Katara su posebno istaknut primjer tog problema jer je izgrađeno niz stadiona koji naprosto kasnije nisu održivi.
Dosad je najskuplje prvenstvo bilo ono u Kataru 2022. koje je koštalo 220 milijardi dolara. Početne procjene su bile trošak od 20 milijardi.
U Rusiji 2018. je konačni trošak iznosio 12 milijardi dolara nakon inicijalne procjene od osam milijardi, a u Brazilu 2014. je taj skok bio s 10 na 15 milijardi dolara.
Bitno manje brojke su zabilježene na dva prethodna svjetska prvenstva. U Južnoj Africi 2010. je od početne procjene od tri milijarde dolara ukupni trošak završio na pet milijardi, a u Njemačkoj četiri godine ranije porast je bio s pet na šest milijardi dolara.
Istina je da stvari u smislu infrastrukture stoje drugačije u ovogodišnjim zemljama domaćinima jer one imaju već većinu stadionskih kapaciteta od kojih većina funkcionira profitabilno na temelju profesionalnih sportskih franšiza i sa stalnom navijačkom bazom.
Ipak, i ovoga puta se očekuje prekoračenje proračuna, a najveću zabrinutost je stvorilo pitanje potražnje.
Prema anketi u 200 hotela u 11 američkih gradova domaćina gotovo 80 posto je reklo da rezervacije idu ispod očekivanja. Kako navode, glavni problemi za moguće gostujuće navijače su dobivanje viza, povećane geopolitičke napetosti te visoke cijene ulaznica i putovanja.
Neki hoteli su čak otišli tako daleko da su opisali prvenstvo kao ne-događaj.
U svemu tome Svjetsko prvenstvo ove godine treba promatrati više kao privremenu realokaciju aktivnosti no kao pokretača strukturnih ekonomskih procesa.
Pročitajte još:
Analize pokazuju da bi tijekom ljeta trebalo doći do određenog rasta BDP-a, no prolazne naravi i jedva primjetnog u agregatnom smislu.
U Kataru je doprinos BDP-u bio jedan postotni bod, a u Rusiji tek 0,05 postotnih bodova.
U Brazilu je čak učinak bio negativan za 0,2 postotna boda. U Južnoj Africi je BDP zbog najvećeg svjetskog nogometnog događaja porastao 0,5 postotnih bodova, a u Njemačkoj 0,3 postotna boda.
