Sve veći jaz između mirovina i cijene skrbi: Poslovanje domova za starije

Umirovljenici danas predstavljaju sve brojniji dio društva, a pitanje njihove skrbi i kvalitete života postaje jedna od važnijih tema. Mnogi stariji ljudi suočavaju se s usamljenošću, zdravstvenim problemima i potrebom za stalnom njegom, zbog čega starački domovi imaju sve značajniju ulogu. Ipak, rastući broj korisnika otvara brojna pitanja o kvaliteti usluge i dostupnosti smještaja.

U 2023. je u Hrvatskoj bio registriran 441 dom u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem za starije osobe i osobe s fizičkim invaliditetom, a u 2024. godini ih je bilo više, 472, prema podacima CompanyWalla. To ukazuje na sve veću potrebu za takvim domovima.

U Hrvatskoj je trenutačno 1,23 milijuna umirovljenika, od ukupno 3,87 milijuna stanovnika, a prosječna neto mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (bez međunarodnih ugovora) iznosi 724,98 eura, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Prosječna ukupna starosna mirovina za 529.613 korisnika mirovina, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema ZOMO-u, iznosi 717,47 eura. Prosječna plaća, pak, iznosi 1.527 eura, prema Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Dakle, realna kupovna moć većine umirovljenika je relativno niska, posebno u većim gradovima gdje su stanovanje i režije skuplji.

Istodobno, smještaji u domovima za starije osobe i osobe s fizičkim invaliditetom može koštati od otprilike 600 eura do više od 1.200 eura. Cijena, naravno, ovisi o tome je li riječ o privatnom domu ili standardnom županijskom domu i je li potreban viši stupanj skrbi, odnosno je li riječ o nepokretnim korisnicima, te kakav je smještaj.

Zato je mnogim umirovljenicima teško podmiriti trošak smještaja pa im je potrebna pomoć obitelji, a posebno jer cijene u domovina rastu zbog rasta plaća i inflacije.

O kretanjima u tom sektoru popričali smo prošle godine s Anamarijom Šušković, iz Udruge obiteljskih domova (UOD), koja nam je detaljnije objasnila situaciju.

“Glavna podjela domova za starije u Hrvatskoj je na javne (državne i decentralizirane – prenesena osnivačka prava na jedinice lokalne i regionalne samouprave) i privatne. Dok su ovi prvi sufinancirani iz javnih novaca, cijenu smještaja u privatnim domovima u punom iznosu mora platiti korisnik. To je ujedno i glavna mana sustava, jer financira se krevet, a ne korisnik”, rekla je tada Šušković za Financije.hr.

Podsjećamo, Vlada je u veljači donijela odluku o decentraliziranim sredstvima u iznosu od 29 milijuna eura za 45 županijskih domova za starije, što bi trebalo pomoći tim domovima u poslovanju i formiranju cijena za njihove korisnike. Uz to, država i na druge načine pokušava pomoći starijima.

Jedan od tih načina su nacionalne naknade za starije osobe koje osiguravaju dodatnu financijsku pomoć za 19.367 korisnika, ali njihov iznos i dalje nije dovoljan da značajnije ublaži problem visokih cijena smještaja u domovima. Nacionalne naknade za travanj 2026. će se početi isplaćivati u ponedjeljak, 18. svibnja, korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, a za to je osigurano 3,09 milijuna eura iz Državnog proračuna, priopćili su iz HZMO-a. Od 1. siječnja 2026. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 160,22 eura.

S obzirom na navedeno, zanimljivo je vidjeti kako su u prethodnim godinama poslovali domovi, posebno jer su u 2024. godini decentralizirana sredstva domovima za starije bila za četiri milijuna eura manje, a u 2023. su bila još manja i iznosila 23,7 milijuna eura. Osim toga, spomenuta sredstva su namijenjena samo županijskim domovima.

U 2023. godini su ukupni prihodi domova u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem za starije osobe i osobe s fizičkim invaliditetom iznosili 297.896.276,96 eura, dok su u 2024. godini bili nešto veći i iznosili 371.785.977,65 eura. Dobit im je u 2023. iznosila 5.380.366,59 eura, a u 2024. je bila znatno veća i iznosila 10.806.001,81 euro, podaci su CompanyWalla. Prva tri mjesta po dobiti u navedenoj djelatnosti u 2024. pripala su domovima Vitanova, Dom za starije osobe Salvia i Urbana Farma d.o.o.

Ovi podaci pokazuju da sektor domova za starije osobe bilježi rast prihoda i dobiti, što upućuje na povećanu potražnju za smještajem i uslugama skrbi. No, kao što je prethodno spomenuto, problem je u cijenama smještaja koje za mnoge umirovljenike ostaju teško dostupne zbog niskih mirovina i rasta životnih troškova. Zbog toga bi se u budućnosti mnogi stariji građani i njihove obitelji mogli suočiti s još većim financijskim i socijalnim izazovima.