Nvidia je još jednom isporučila kvartal kakav tržište od nje i očekuje: golem rast prihoda, dominaciju u data centrima, snažnu potražnju za AI čipovima i dovoljno novca da najavi novi otkup dionica. No najvažnija poruka iz nove objave rezultata možda ipak nije samo koliko Nvidia zarađuje, nego gdje više ne zarađuje onoliko koliko bi mogla.
Izvršni direktor Jensen Huang rekao je da je Nvidia “uglavnom prepustila” kinesko tržište čipova za umjetnu inteligenciju Huaweiju, jer američka izvozna ograničenja nastavljaju mijenjati globalnu kartu poluvodičke industrije.
Komentar je došao nakon što je Nvidia objavila još jedan snažan kvartal. Prihodi su porasli 85 posto, na 81,62 milijarde dolara, u odnosu na 44,06 milijardi dolara godinu ranije. Kompanija je najavila i program otkupa vlastitih dionica vrijedan 80 milijardi dolara te povećala dividendu.
Drugim riječima, Nvidia i dalje raste brzinom koja više sliči kompaniji u ranoj fazi ekspanzije nego tehnološkom divu koji je već postao jedan od najvrjednijih na svijetu. No Kina ostaje velika otvorena rana.
“Potražnja u Kini je prilično velika”, rekao je Huang za CNBC. “Huawei je vrlo, vrlo jak. Imali su rekordnu godinu, vrlo vjerojatno će imati izvanrednu godinu koja dolazi, a njihov lokalni ekosustav čip kompanija dobro napreduje jer smo mi napustili to tržište.”
“Mi smo im to tržište uglavnom prepustili”, dodao je Huang.
To je rečenica koja dobro sažima paradoks Nvidije. Kompanija je globalni pobjednik AI ere, ali je istodobno gotovo izbačena s jednog od najvažnijih tehnoloških tržišta na svijetu.
Kina je nekoć činila najmanje petinu Nvidijinih prihoda u data center poslovanju. No nakon što je Trumpova administracija u travnju poručila da će Nvidia trebati posebnu licencu za izvoz naprednih čipova u Kinu i još nekoliko zemalja, prostor za poslovanje naglo se suzio.
Huang je investitorima sada poslao vrlo opreznu poruku. Rekao je da Nvidia u svoje prognoze ne ugrađuje nikakvo očekivanje da će ponovno dobiti pristup kineskom tržištu naprednih AI čipova.
“Nemam nikakvo očekivanje, i zato smo sve naše smjernice, sve naše brojke i sva očekivanja koja sam postavio analitičarima i investitorima postavili tako da ne računaju ni na što”, rekao je Huang.
Ipak, dodao je da bi se Nvidia rado vratila ako se uvjeti promijene.
“Bili bismo više nego sretni da služimo tom tržištu. Ondje imamo mnogo kupaca, mnogo partnera i prisutni smo 30 godina”, rekao je.
Huang je prošlog tjedna u posljednji trenutak dodan američkoj delegaciji predsjednika Donalda Trumpa na summitu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Ulagači su se nadali da bi taj posjet mogao otvoriti prostor za prodaju Nvidijinih H200 čipova Kini. No sastanak nije donio jasan signal da će se ograničenja uskoro ublažiti.
Reuters je ranije izvijestio da su neke kineske kompanije, uključujući Alibabu, Tencent, ByteDance i JD.com, dobile američko odobrenje za kupnju H200 čipova. No istodobno je američki trgovinski predstavnik poručio da izvozna ograničenja za čipove nisu bila dio razgovora tijekom najnovijih američko-kineskih pregovora, što znači da ozbiljnije otvaranje tržišta još nije na vidiku.
Nvidia pobjeđuje globalno, ali Kina gradi vlastiti AI lanac
Nvidijina situacija pokazuje kako američka politika prema Kini ima dvostruki učinak. Kratkoročno ograničava kineski pristup najnaprednijim američkim čipovima. Dugoročno, međutim, ubrzava kinesku ambiciju da razvije vlastitu poluvodičku industriju.
Huawei je u toj priči ključan. Nekad prije svega telekomunikacijski div, danas se sve više pozicionira kao kineski odgovor na američku dominaciju u AI infrastrukturi. Ako Nvidia ne može prodavati najnaprednije čipove kineskim kupcima, lokalne kompanije imaju dodatni poticaj okrenuti se domaćim rješenjima, čak i ako ona tehnološki još ne mogu u potpunosti parirati Nvidiji.
Za Nvidiju to zasad nije dovoljno da zaustavi rast. Potražnja za njezinim čipovima izvan Kine ostaje golema. Data center poslovanje i dalje je glavni motor prihoda, a kompanija koristi val kapitalnih ulaganja velikih tehnoloških grupa, cloud providera i AI laboratorija.
No konkurencija više nije samo teorija. Cerebras je izašao na burzu i pokušava se predstaviti kao drukčija arhitektura za AI procesore. AMD priprema vlastiti rack-scale serverski sustav. Amazon razvija Trainium čipove i tvrdi da njegov segment čipova već ima godišnju stopu prihoda veću od 20 milijardi dolara. Google širi svoje TPU čipove i dogovara velike višegodišnje aranžmane s klijentima poput Anthropica.
To ne znači da je Nvidia ugrožena preko noći. Upravo suprotno, njezini rezultati pokazuju da je potražnja za njezinom tehnologijom i dalje iznimno snažna. Ali znači da se AI infrastruktura postupno pretvara u mnogo širu utrku: ne samo tko ima najbolji čip, nego tko kontrolira energiju, data centre, softver, modele, aplikacije i opskrbni lanac.
Huang je tu širu sliku opisao kao “petoslojnu tortu” AI industrije, koja obuhvaća energiju, čipove, infrastrukturu, modele i aplikacije. Prema njegovim riječima, nije isključeno da Nvidia postane višestruko veća kompanija nego danas, upravo zato što se širi kroz sve slojeve AI ekonomije.
Prvi prioritet za njezinu rastuću gotovinu, rekao je Huang, nije samo vraćanje novca dioničarima, nego podrška dobavljačima.
“Kako rastemo za stotine milijardi dolara odjednom, moramo podržati svoj opskrbni lanac kako bi on mogao podržati naš rast”, rekao je.
Tu je možda i najvažnija poruka za tržište. Nvidia više nije samo proizvođač čipova. Ona postaje infrastrukturna kompanija AI ere, ovisna o energetici, proizvodnim kapacitetima, dobavljačima, geopolitici i regulatornim odlukama.
Pročitajte još:
Njezini kvartalni rezultati potvrđuju da AI investicijski ciklus još traje punom snagom. Ali Huangovo priznanje o Kini pokazuje da ni najmoćnija kompanija u tom ciklusu ne kontrolira sve uvjete rasta.
Nvidia danas pobjeđuje gotovo svugdje gdje smije prodavati. Problem je što joj jedno od najvećih tržišta na svijetu sve više izmiče. I upravo ondje, iza zida američkih ograničenja, raste domaći konkurent kojeg Huang više ne može ignorirati.
