Američki predsjednik Donald Trump u prva tri mjeseca 2026. trgovao je vrijednosnicama velikih američkih kompanija, uključujući Nvidiju, Palantir, Paramount, Boeing, Apple, Metu, Teslu, Visu, Citi, Qualcomm i GE Aerospace, pokazuju regulatorne prijave koje je objavio američki Ured za etiku u vladi.
Prema dokumentima, ukupna vrijednost prijavljenih transakcija kretala se između 211 milijuna i 687 milijuna dolara. Točan iznos nije naveden jer se transakcije prijavljuju u vrijednosnim rasponima, a ne u preciznim brojkama.
Objava dolazi u osjetljivom trenutku jer su čelnici niza kompanija čijim se vrijednosnicama trgovalo pratili Trumpa na putu u Peking, gdje se američki predsjednik sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Među njima su bili i vodeći ljudi kompanija poput Nvidije, Applea, Mete, Vise, Citija, Boeinga, Qualcomma i GE Aerospacea. Trump je na društvenoj mreži Truth Social napisao da mu je “čast” što su poslovni lideri dio delegacije, posebno spomenuvši izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga.
Regulatorne prijave pokazuju 15 transakcija povezanih s Nvidijom u prva tri mjeseca godine. Nvidia je jedna od ključnih kompanija u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju, ali i jedna od najosjetljivijih u odnosima SAD-a i Kine zbog američkih ograničenja izvoza naprednih čipova.
Bijela kuća ranije je tvrdila da Trump osobno ne donosi investicijske odluke, nego da njima upravljaju neovisni financijski menadžeri. Na zahtjev za komentar Bijela kuća je uputila na Trump Organization, koja nije odmah odgovorila.
Dokumenti pokazuju da je u promatranom razdoblju kupljeno 2.346 vrijednosnih papira, a prodano 1.296. Prijave ne navode jesu li transakcije uključivale dionice ili obveznice, a dio se odnosi i na ETF-ove te šire indeksne fondove.
U najvišem prijavljenom rasponu, od milijun do pet milijuna dolara po transakciji, pojavljuju se kompanije poput Adobea, Workdaya, Ubera i Costcoa, ali i tehnološki divovi Nvidia, Microsoft, Amazon i Apple.
Posebnu pozornost privlače i transakcije povezane s Intelom. U prijavama se navodi šest transakcija vezanih uz tu američku čip kompaniju, čija je dionica ove godine snažno porasla. Američka vlada prošle je godine preuzela gotovo 10 posto izravnog vlasničkog udjela u Intelu.
U dokumentima se pojavljuje i sedam transakcija povezanih s Boeingom, uključujući jednu kupnju vrijednu između milijun i pet milijuna dolara. Boeing je politički osjetljiva kompanija jer je važan američki industrijski i izvozni simbol, a američki dužnosnici često sudjeluju u promicanju prodaje njegovih zrakoplova u inozemstvu.
Prijave uključuju i Paramount i Warner Bros Discovery, kompanije uključene u veliki posao preuzimanja vrijedan 110 milijardi dolara, o kojem sada odlučuju američki regulatori. U dokumentima se nalazi i 17 transakcija povezanih s Netflixom, koji je prethodno izgubio vlastitu ponudu za Warner Bros nakon Paramountove ponude.
Trump je javno komentirao to preuzimanje i povremeno davao do znanja da mu je Paramountova ponuda bliža. Pritom ima bliske veze s milijarderom Larryjem Ellisonom, čiji sin vodi Paramount Skydance.
Pročitajte još:
Objava transakcija dodatno će otvoriti pitanja mogućeg sukoba interesa, osobito zato što se dio kompanija iz prijava nalazi u sektorima na koje izravno utječu odluke američke administracije: umjetna inteligencija, čipovi, obrana, zrakoplovstvo, financije, mediji i odnosi s Kinom.
Iako Bijela kuća tvrdi da predsjednik ne upravlja osobno portfeljem, politički problem ostaje isti: kada predsjednička administracija donosi odluke koje mogu utjecati na poslovanje kompanija u kojima se istodobno trguje vrijednosnicama povezanim s predsjednikovim portfeljem, pitanje transparentnosti i povjerenja postaje neizbježno.
