Novi Zeland najveći globalni izvoznik meda, Hrvatska ima dobar med i mali izvoz

Pčele, osim što su jako važne za ekosustav i poljoprivrednu proizvodnju, simbol su požrtvovnosti, organizacije i marljivosti na korist zajednice.

Svjetski dan pčela obilježava se 20. svibnja, a taj je datum proglašen prije devet godina na inicijativu Slovenije sa ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela i ostalih oprašivača. Datum je izabran u spomen na slovenskog pionira modernog pčelarstva Antona Janše koji je rođen na taj dan 1734. godine.

Nedavna istraživanja pokazuju da na svijetu postoji između 24.705 i 26.164 vrsta pčela što je povećanje od 18 do 25 posto u odnosu na ranije procjene, piše u najnovijoj analizi o sektoru pčelarstva i proizvodnje meda stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb Goran Buturac.

Pčele su najvažniji globalni oprašivači, a aktualna istraživanja potvrđuju kako zbog klimatskih promjena nastaje sve veći problem s nektarom kod biljaka koji sadrži sve manje hranjivih tvari. To, naravno, ugrožava pčele i smanjuje prinose poljoprivrednih kultura.

Pčele stvaraju više proizvoda, no med je dakako najpoznatiji i najkorišteniji.

Prema zadnjim dostupnim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, globalna proizvodnja meda u 2024. dosegnula je dva milijuna tona.

Kako napominje Buturac, najveći proizvođač meda na svijetu je Kina na koju otpada čak 22,8 posto ukupne svjetske proizvodnje. Druga je Indija s udjelom od 7,3 posto, zatim Turska sa 4,8 posto, Etiopija sa 4,3 posto te Iran sa četiri posto.

“Valja istaknuti kako na globalnom tržištu postoje kontroverze i sumnje u kvalitetu meda, a koje izaziva patvoreni med. Radi se o negativnom patvorenju kod kojeg se dodavanjem drugih, jeftinijih, sastojaka medu poput saharoze, glukozno fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa i sličnog nastoji povećati volumen i profit. To dovodi do narušavanja kvalitete meda, gubitka povjerenja potrošača, nelojalne konkurencije na tržištu i nerijetko opravdanog nezadovoljstva lokalnih proizvođača meda. Prema istraživanju Europske komisije (EK), odnosno tijela koje se bori protiv prevara OLAF i Zajedničkog istraživačkog centra koji je znanstveno-stručna služba EK-a, čak 46 posto uvezenog meda na europskom tržištu je patvoreno ili sumnjiva podrijetla”, upozorava Buturac.

Globalni izvoz meda u posljednjih 10 godina, uz blaže oscilacije, opada. Pritom se u razdoblju od 2016. do 2025. u prosjeku godišnje smanjivao za 0,14 posto. No, znakovito je kako se negativan trend pogoršava jer se svjetski izvoz meda u 2025. godini smanjio za 6,4 posto na godišnjoj razini. 

Klimatske promjene su svakako jedan od glavnih uzročnika takvog trenda jer zbog globalnog zatopljenja priroda više nije usklađena s prirodnim ciklusima pčela. 

Globalni izvoz meda u prošloj godini imao je vrijednost od 1,98 milijardi eura. U tome je najveći udio od 12,5 posto imao Novi Zeland, zemlja s tek 5,3 milijuna stanovnika. Druga je Kina s udjelom od 11,6 posto, a treća Indija s brojkom od 10,2 posto.

Novi Zeland je od 2026. do 2025. izvoz meda povećao za 33,5 posto na vrijednost od 248,7 milijuna eura. Ta zemlja ulaže velike napore u sprečavanje patvorenja, ali i inovativna istraživanja vezana za proizvodnju meda. Med se s Novog Zelanda najviše izvozi u SAD, i to 29,3 posto ukupnog izvoza. U Europu najviše se tamošnji med izvozi u Veliku Britaniju i Njemačku.

Kina pak, kao drugi najveći izvoznik meda na svijetu, najviše ga plasira u Japan, čak 22 posto ukupnog izvoza.

Indija ima najveći rast izvoza meda koji se u zadnjih 10 godina povećao za 3,2 puta. Od izvoza iz te zemlje 77,7 posto količina odlazi u SAD.

Već je razvidno da je SAD najveći svjetski uvoznik meda s udjelom od 29,4 posto. Njemačka je na drugom mjestu s 10 posto udjela u globalnom uvozu.

“Hrvatski pčelari većinu proizvodnje plasiraju na domaćem tržištu, dok je izvoz u usporedbi s ukupnom proizvodnjom relativno malen. Ipak, najnoviji  trendovi otkrivaju kako se postupno povećava udio izvoza u ukupnoj proizvodnji meda. Pritom je taj udio u razdoblju od 2020. do 2024. povećan sa 6,3 posto na 8 posto. Iako je hrvatski med visoke kvalitete, sektor pčelarstava suočava se s velikim izazovima u plasmanu. Oni su prije svega uvjetovani velikim uvozom po znatno nižoj cijeni u odnosu na cijenu koju mogu realizirati domaći proizvođači. No, znatno veći je problem što se nerijetko radi o patvorenom medu koji je lošije kvalitete u odnosu na domaći med”, ističe Buturac. 

Hrvatski pčelarski savez u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokrenuo je projekt ‘Nacionalna staklenka za med’ kao jedan od oblika promocije domaćeg meda. U Nacionalnoj staklenci za med nalazi se isključivo med s hrvatskih pčelinjaka označen naljepnicom ‘Med hrvatskih pčelinjaka’ i jedinstvenim serijskim brojem putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.

Buturac upozorava i da, uz nelojalnu konkurenciju jeftinijeg uvoznog meda, domaće pčelarstvo obilježava mahom usitnjena proizvodnja što također otežava plasman domaćeg meda preko velikih trgovačkih lanaca. Stoga je većina domaćih pčelara usmjerena na online prodaju, prodaju na kućnom pragu ili na tržnicama.

Hrvatski izvoz meda je u razdoblju od 2021. do 2025. porastao s 570 tona na 740 tona, a realna proizvodnja domaćeg meda je povećana s 5.215 tona na 8.456 tona.

Hrvatski izvoz meda u nominalnim terminima je u 2025. godini iznosio 3,2 milijuna eura, a uvoz 6,2 milijuna eura.

Europa pak znatno više troši meda nego što ga proizvodi, a taj je jaz u korist potrošnje u 2025. godini iznosio 188,9 milijuna eura. 

“Mnogo je razloga poradi kojih Europa ne proizvodi više meda, a među najvažnijima su neravnopravna tržišna utakmica s jeftinim i patvorenim uvozom, visoki troškovi proizvodnje te klimatske promjene koje ostavljanju traga na pad produktivnosti pčelinjih zajednica. Iako je Europska unija drugi najveći proizvođač meda na svijetu, domaća proizvodnja pokriva tek 60 posto njezinih potreba”, iznosi Buturac.

Treba napomenuti da su u većini europski pčelari hobisti ili amateri s relativno malim brojem košnica. U Europi je znatno rjeđe industrijsko pčelarstvo s tisućama košnica kakvo postoji u Aziji.

EU je prošle godine uvezao med u vrijednosti 855,7 milijuna eura naspram vrijednosti izvoza od 666,8 milijuna eura. Najveći europski izvoznici su Njemačka i Belgija i one zajedno čine 30 posto izvoza europskog meda.

Hrvatska je, mjereno veličinom izvoza, na 21. mjestu u EU s udjelom od 0,51 posto ukupnog europskog izvoza. Od Hrvatske manji udio imaju Latvija, Estonija, Cipar, Luksemburg, Finska i Malta.

“Pčelarstvo, koje ima vrlo dugu tradiciju u Hrvatskoj, vrijedna je poljoprivredna grana koja nudi dodatan izvor prihoda i mogućnost razvoja obiteljskih obrta te se često pretvara u unosan hobi. Širenje baze malih proizvođača od iznimnog je značaja ne samo za poljoprivredu već i za ruralni razvoj, očuvanje okoliša, i zadržavanje ljudi u ruralnim prostorima. Zahvaljujući raznolikoj klimi, netaknutoj prirodi i bogatoj flori, Hrvatska nudi izvrsne uvjete za proizvodnju različitih vrsta meda. Posebno su cijenjeni bagremov, kaduljin, lipov i kestenov med. Mediteranski dio zemlje poznat je po aromatičnim medovima s otoka i priobalja, dok kontinentalni dio Hrvatske daje velike količine blagih i svijetlih vrsta medova. Primjer Novog Zelanda dobar je putokaz Hrvatskoj kako se, neovisno o veličini zemlje, sustavnim ulaganjima u istraživanja, znanost, standarde kakvoće, marketing, logistiku, zaštitu od nelojalne konkurencije i nova tehnološka rješenja mogu postići izvanredni rezultati sve do globalnog liderstva u izvozu meda”, zaključuje u analizi Buturac.