Europljani na hranu, stanovanje i prijevoz troše 46 posto kućnog proračuna

U siječnju ove godine  gotovo polovica troškova europskog kućanstva ili 46 posto odlazilo je na tri stavke, a to su hrana i bezalkoholna pića, zatim stanovanje, voda i energije te treća je prijevoz.

Svaka od tih kategorija zabilježila je osjetan rast cijena u barem jednoj od nekoliko zadnjih godina što pokazuje i njihovu bitnu ulogu u širem kontekstu rasta cijena.

Diljem Europske unije (EU) u vremenu od siječnja 2025. do siječnja 2026. udio troškova porastao je u tri kategorije. Najviše je to došlo do izražaja kod rekreacije, sporta i kulture gdje je rast bio 1,2 postotna boda, zatim kod restoranskih i usluga smještaja s 0,3 postotna boda te u obrazovanju od 0,1 postotnog boda.

S druge strane najveći pad vidljiv je kod prijevoza za 0,4 postotna boda te u kategoriji informacija i komunikacija za 0,3 postotna boda.

Udio troškova za hranu i bezalkoholna pića u prosječnim troškovima europskog kućanstva prelazi 15 posto, dok je za stanovanje, vodu i energiju, kao i za prijevoz, otprilike na 15 posto. Tako se dođe do njihova ukupnog udjela od 46 posto.

Kod troškova na odlazak u restorane i smještajne usluge udio je nešto iznad 10 posto, a onda slijedi rekreacija, sport i kultura s gotovo osam posto.

Iznad pet posto troškova još odlazi na osobnu higijenu, socijalnu zaštitu te ostale robe i usluge, zatim na zdravstvene troškove te na predmete u kućanstvu i njihovo održavanje.

Izračun individualne potrošnje se temelji na potrošnji kućanstava i može biti korisniji pokazatelj od bruto društvenog proizvoda za usporedbu relativnog blagostanja potrošača u različitim zemljama članicama.

U cijelom EU-u individualna potrošnja po stanovniku porasla je s 26.360 eura u 2024. na 27.480 eura u 2025.  

U Hrvatskoj je povećanje bilo s 15.400 eura na 16.520 eura. U Sloveniji s 20.380 na 21.500 eura.

U Njemačkoj je brojka rasla s 35.320 eura na 36.910 eura.

Informacije o pojedinim zemljama se baziraju na podacima za standard kupovne moći (PPS) koji je za EU na indeksnoj brojci 100.

Tako je individualna potrošnja u Luksemburgu bila 63,7 posto iznad prosjeka EU-a. Na drugoj strani ljestvice je Mađarska gdje je bila tek na 71,6 posto europskog prosjeka ispred Bugarske sa 72,3 posto i Latvije sa 74,5 posto.

U Hrvatskoj je u 2025. bila na 81,4 posto EU prosjeka što je otprilike na razini iz godine ranije.

U Sloveniji je individualna potrošnja gotovo na 90 posto europskog prosjeka dok je u Njemačkoj 20,5 posto iznad EU prosjeka.