Hrvatski vinski sektor sve veći naglasak stavlja na proizvode više dodane vrijednosti

Suočen s rastom troškova proizvodnje, klimatskim izazovima i sve snažnijim pritiskom uvozne konkurencije, hrvatski vinarski sektor prolazi kroz razdoblje značajnih promjena. Pokazuju to i podaci Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore, koji bilježe stagnaciju proizvodnje, smanjenje vinogradarskih površina i rast uvoza vina.

Istodobno, domaći proizvođači nastavljaju ulagati u kvalitetu, razvoj brendova i jačanje prisutnosti na izvoznim tržištima. U takvim okolnostima pitanje konkurentnosti i održivosti poslovanja postaje jedno od ključnih za budući razvoj hrvatskog vinarstva.

Izuzetno uspješna godina u tom je sektoru bila 2024. kada je deset najuspješnijih tvrtki u kategoriji “proizvodnja vina od grožđa” ostvarilo 45,3 milijuna eura prihoda, gotovo pet milijuna više nego na kraju 2023. Još impresivniji u spomenutom je razdoblju bio rast dobiti s 950.968 na 5,1 milijun eura.

To ilustrira i primjer najuspješnije vinarije prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, Agrolagune iz Poreča. Nakon poslovanja s gubitkom od 164.828 eura u 2023., godinu kasnije dosegnuli su dobit od 1,2 milijuna, uz rast prihoda s 20,3 na 21,9 milijuna eura. U ožujku 2025. najvećeg industrijskog proizvođača vina u Istri preuzeo je Badel 1862.

Iz Istre dolazi i drugoplasirana vinarija na listi, motovunski Roxanich. Oni spadaju među najprepoznatljivije hrvatske premium vinske brendove, što potvrđuje i dobit od 952.982 eura, ostvarena u 2024. nakon gubitka od 731.346 eura godinu ranije.

Slijede Đakovačka vina koja predstavljaju jednog od najvažnijih proizvođača u kontinentalnoj Hrvatskoj i jednog od nositelja slavonske vinske tradicije. Prepoznatljivi po proizvodnji graševine, najzastupljenije hrvatske vinske sorte, posljednjih su godina fokus svog poslovanja usmjerili na modernizaciju proizvodnje, jačanje prisutnosti u maloprodaji i ugostiteljstvu te dodatno pozicioniranje slavonskih vina na domaćem tržištu.

To im je donijelo rast dobiti s 558.468 u 2023. na 601.134 eura u 2024. godini, dok su im prihodi pali sa 6,1 na 5,6 milijuna eura.

Na četvrtom mjestu našla se hvarska vinarija Hvar Hills. Tvrtka raspolaže jednim od najvećih otočnih vinograda na Mediteranu te proizvodnju temelji na autohtonim sortama poput plavca malog i bogdanuše. Posljednjih godina Hvar Hills intenzivno razvija vlastiti brend i turističku ponudu, a među najpoznatijim etiketama ističu se Pharos Maximvs i Maior Rizerva. Vinarija pritom predstavlja primjer sve većeg značaja dalmatinskih proizvođača koji konkurentnost grade na izvornosti, ograničenim serijama i snažnoj povezanosti s turističkim sektorom.

Najuspješnijih pet zaokružuje Kozlović iz Momjana, obiteljska vinarija koja već desetljećima gradi reputaciju na autohtonim sortama, prije svega malvaziji istarskoj i teranu, dok je u zadnje vrijeme dodatno ojačala poziciju kroz ulaganja u suvremenu proizvodnju i enoturizam.

Zahvaljujući snažnom izvoznom potencijalu i prepoznatljivosti među domaćim i stranim posjetiteljima Istre, često ih se navodi kao jedan od najuspješnijih primjera razvoja premium hrvatskog vinarstva.

Iako se sektor suočava s padom vinogradarskih površina i rastom uvoza, rezultati vodećih proizvođača pokazuju da se sve veći naglasak stavlja na proizvode više dodane vrijednosti. Umjesto natjecanja količinom, brojne hrvatske vinarije posljednjih godina ulažu u premium etikete, razvoj vlastitih brendova i enoturističke sadržaje, što pozitivno utječe na profitabilnost.

Upravo bi sposobnost stvaranja veće vrijednosti po boci, a ne povećanje proizvodnih količina, mogla biti ključ daljnjeg razvoja hrvatskog vinarstva.