Ambicija iz Zagreba graditi europsku kompetenciju za besposadne sustave

Umjetna inteligencija (AI) prožima sve više gospodarskih sektora, a obrana i sigurnost svakako je jedan od onih u kojemu ima vrlo snažan upliv.

Tim više je stanje u tom području interesantno u trenutku dok Europska unija (EU) nastoji povećati obrambena ulaganja u kontekstu novih geopolitičkih okolnosti ili, bolje rečeno, neizvjesnosti.

Njemački proizvođač oružja i obrambene opreme Rheinmetall, koji je jedna od najvećih europskih kompanija u tom sektoru, nedavno je postala većinski vlasnik hrvatske inovativne tvrtke DOK-ING koja se sada naziva Rheinmetall Unmanned Vehicles.

Tvrtka je zamišljena kao globalni centar izvrsnosti i razvoja za novu generaciju besposadnih kopnenih sustava, a AI tu svakako ima što reći.

O tome i daljnjim razvojnim planovima, kao i šansama da se Hrvatska nametne kao važan sudionik europske obrambene industrije, razgovarali smo s glavnim izvršnim direktorom tvrtke Rheinmetall Unmanned Vehicles Gordanom Pešićem.

Što je donijelo većinsko preuzimanje DOK-ING-a od strane Rheinmetalla? Koje su ključne promjene u poslovanju ili koje će biti s obzirom da je akvizicija još relativno svježa?

Rheinmetall daje snagu i omogućava puno jači razvoj i skaliranje naših tehnologija. Naša tvrtka Rheinmetall Unmanned Vehicles danas u Zagrebu postaje centar kompetencija za autonomne besposadne kopnene sustave. Hrvatsko znanje, razvoj i inženjering povezujemo s Rheinmetallovom globalnom industrijskom mrežom, proizvodnim kapacitetima, međunarodnim programima i tržištima. Ključno je da suvlasnici dijele ambiciju da istraživanje, razvoj i ključne inženjerske kompetencije nastavimo razvijati u Hrvatskoj. Najveća promjena će stoga biti prilika da tehnologiju koju razvijamo u Hrvatskoj puno brže uvedemo u veće međunarodne programe i skaliramo.

Autonomni besposadni sustav danas uključuje puno više od same platforme: komunikacije, senzore, umjetnu inteligenciju, software, naprednu proizvodnju i sigurnost. To otvara prostor i drugim hrvatskim kompanijama i znanstvenim institucijama. Hrvatska danas ima priliku biti mjesto na kojem se tehnologija razvija, a zatim kroz globalnu industrijsku mrežu izlazi na svjetsko tržište.

Što je fokus tvrtke Rheinmetall Unmanned Vehicles? Kako to doprinosi razvoju domaćeg tako i europskog obrambenog sektora koji je sada u priličnom fokusu investitora?

Naš fokus je razvoj nove generacije autonomnih besposadnih kopnenih sustava za vojne i sigurnosne primjene. Riječ je o sustavima za borbenu potporu, inženjerijske zadaće, razminiranje i druge visokorizične operacije u kojima tehnologija može povećati operativnu sposobnost i istodobno smanjiti izloženost ljudi riziku. Naš modularni autonomni besposadni sustav KOMODO predstavlja važnu tehnološku bazu za razvoj takvih budućih sposobnosti. Za Hrvatsku to znači razvoj znanja, visokokvalificiranih radnih mjesta, uključivanje domaćih dobavljača i pristup međunarodnim programima. Za Europu je važna dodatna razvojna i industrijska sposobnost u području koje je na globalnom tržištu sve važnije. Platforma je, kako sam već i pojasnio, tek dio proizvoda. Prava sposobnost nastaje kada povežemo platformu, misijsku opremu, autonomiju, komunikacije, senzore, software, AI i korisnika u jedan pouzdan sustav. Budućnost obrane je u uvezivanju više tehnologija u jedan sustav.

Koja je uloga umjetne inteligencije u poslovanju tvrtke? Na koji način se manifestira?

Umjetna inteligencija snažno povećava sposobnost autonomnih besposadnih sustava. Koristimo je i razvijamo u kontekstu obrade podataka, razumijevanja okoline, razvoja autonomije, navigacije, situacijske svjesnosti i potpore operateru pri donošenju odluka. U realnom okruženju sustav mora vrlo brzo obraditi veliku količinu informacija koje dolaze iz senzora i drugih izvora. AI omogućuje da te informacije pretvorimo u korisnu sliku situacije i time operateru damo više vremena i kvalitetniju osnovu za odluku.

Naš pristup je vrlo jasan: AI ubrzava odluku, no čovjek je taj koji nosi odgovornost za njezino donošenje. Najbolje rezultate ostvarujemo kada spojimo brzinu stroja i ljudsku prosudbu. Posebno u obrambenim primjenama odgovornost za odluke visoke razine važnosti mora uvijek ostati u ljudskim rukama.

Kako ocjenjujete sudjelovanje na nedavnom stručnom skupu Automation Summit 2026? Koje su po Vašem mišljenju glavne poruke što se tiče uporabe umjetne inteligencije u hrvatskom poslovnom sektoru i konkretno s aspekta tvrtke Rheinmetall Unmanned Vehicles?

Automation Summit bio je zanimljiv upravo zato što je pokazao koliko je automatizacija izašla iz uskog tehnološkog okvira i postala vrlo vibrantna poslovna tema, čak bih rekao i trenutačno među najzanimljivijima. Prije deset godina uglavnom smo automatizirali pojedine zadatke. Danas automatiziramo procese, a sljedeća faza je automatizacija čitavih sposobnosti. Za kompanije je pritom najvažnije krenuti od konkretnog problema. AI i automatizacija stvaraju poslovnu vrijednost kroz veću produktivnost, sigurnost, kvalitetnije odluke i mogućnost skaliranja.

Tehnologija sama po sebi nije konkurentska prednost. Prednost stvaramo brzinom kojom znanje pretvaramo u proizvod koji rješava stvaran problem. U našem slučaju to je posebno vidljivo. Robotika, senzori, komunikacije, software, autonomija i AI moraju zajedno raditi u realnom okruženju. Za hrvatsko gospodarstvo tu vidim veliku priliku. Imamo kvalitetne inženjere, snažan ICT sektor i kompanije koje već razvijaju sofisticirane tehnologije za međunarodna tržišta. Sljedeći korak je još intenzivnije pretvarati to znanje u proizvode koji se mogu globalno skalirati.

Na koji način funkcionira razvoj inovativnosti u tvrtki koju vodite, od samih ideja do načina financiranja?

Naš razvoj uvijek počinje od stvarnog problema i korisnika. Prvo želimo razumjeti operativnu potrebu. Nakon toga kreće razvoj tehnologije, integracija i testiranje. Korisnika želimo uključiti vrlo rano jer upravo povratna informacija iz stvarnih uvjeta daje najveću vrijednost.

Razvojni ciklus zato izgleda vrlo jednostavno: definiranje potrebe, razvoj, testiranje, prikupljanje povratnih informacija, rad na unaprjeđenju pa ponovno testiranje. Inovacije razvijamo kroz vlastite razvojne kapacitete, kroz suradnju unutar Rheinmetallove industrijske i tehnološke mreže te kroz suradnju s akademskom zajednicom i tehnološkim partnerima. Dobar primjer je suradnja s Ericssonom Nikolom Teslom, zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Fakultetom strojarstva i brodogradnje kroz koju povezujemo iskustvo u besposadnim sustavima s komunikacijama, digitalnim tehnologijama, umjetnom inteligencijom, autonomnim sustavima, mehatronikom i naprednim inženjerstvom.

Razvoj se, ovisno o projektu, može financirati vlastitim sredstvima, kroz industrijske razvojne programe te kroz nacionalne i europske instrumente za istraživanje, razvoj i inovacije. Međutim, financiranje je samo jedan dio priče. Najvrjedniji razvojni projekt je onaj koji ima jasnog korisnika, stvaran problem koji treba riješiti i put prema tržištu.

Kako vidite razvoj i ulogu tvrtke Rheinmetall Unmanned Vehicles u narednih nekoliko godina? Koja su zapravo sve tržišta u fokusu?

Ambicija je jasna: iz Zagreba graditi snažnu europsku razvojnu kompetenciju za autonomne besposadne kopnene sustave. Želimo povećavati tehnološku složenost naših sustava, razvijati nove sposobnosti i uključivati ih u sve veće međunarodne programe. Tržište pritom nije određeno samo geografijom. Fokusiramo se prije svega na potrebe korisnika u području obrane i sigurnosti: borbenu potporu, pokretljivost i protupokretljivost, inženjerske i zadaće razminiranja te druge zadaće u visokorizičnim okruženjima. Želimo dalje graditi razvojni ekosustav u Hrvatskoj. Naša ambicija je da se ovdje ne razvija samo pojedinačna platforma, nego cijeli skup tehnologija: autonomija, komunikacije, senzori, AI, software i integracija. Želimo da se Hrvatska u Europi prepoznaje kao mjesto u kojem nastaje tehnologija budućnosti u području autonomnih besposadnih sustava.

Koliko je hrvatska obrambena industrija konkurentna u EU-u i gdje vidite njezin najveći strateški potencijal u godinama pred nama?

Hrvatska ima vrlo zanimljivu poziciju jer u nekoliko područja već ima duboka specijalistička znanja i međunarodne reference. Robotika i besposadni sustavi, pješačko naoružanje, zaštitna oprema i napredne komunikacijske tehnologije područja su u kojima hrvatske kompanije već konkuriraju na međunarodnom tržištu. Naša prednost leži u specijalizaciji, brzini razvoja i sposobnosti povezivanja različitih kompetencija.

Najveći potencijal vidim upravo u autonomnim besposadnim sustavima. Imamo ozbiljne kompetencije u kopnenim i zračnim sustavima, kao i industrijsku i tehnološku bazu iz koje se mogu razvijati pomorske besposadne tehnologije. Zrak, kopno i more daju nam priliku izgraditi cjelovit ekosustav. No sljedeći korak nije još jedno daljinski upravljano vozilo. Potrebno je razviti autonomne besposadne sustave u punom smislu riječi koji samostalno percipiraju okolinu, donose odluke i djeluju zajedno, uz čovjeka koji nadzire misiju. Takvi sustavi povezuju strojarstvo, elektroniku, umjetnu inteligenciju, softver, komunikacije, senzore i naprednu proizvodnju. Zato obrambena industrija može postati jedan od pokretača nove hrvatske tehnološke industrijalizacije.

Znanje i preduvjete za to imamo – kvalitetne inženjere, tehnološke kompanije, snažnu industrijsku tradiciju i sve veći međunarodni doseg. Sada te kompetencije treba povezati. Industrija, Hrvatska vojska, tehnološke kompanije i akademska zajednica trebaju se okupiti oko konkretnih operativnih potreba. Kada tehnologiju razvijete i validirate zajedno s domaćim krajnjim korisnikom, na međunarodno tržište izlazite iz puno snažnije pozicije. Tako možemo razvijati složene sposobnosti u Hrvatskoj i skalirati ih prema Europi i svijetu.