Hrvatska vlada u četvrtak je donijela odluku o povećanju minimalne plaće na 1.130 eura bruto mjesečno od 1. siječnja 2027. godine. To je 80 eura više nego ove godine, odnosno povećanje od 7,6 posto. Istodobno raste i minimalna studentska satnica, sa 6,56 na 7,06 eura.
„Smatramo da je ovaj predloženi rast realan, štiti radnike, ali i vodi računa o konkurentnosti i potrebama hrvatskog gospodarstva”, izjavio je premijer Andrej Plenković.
Prema njegovim riječima, minimalnu plaću u Hrvatskoj prima oko 50.000 radnika, odnosno približno pet posto zaposlenih.
Vlada je najavila i nastavak kompenzacijskih mjera kojima će poslodavcima koji isplaćuju minimalac i podnesu zahtjev nadoknaditi razliku između ovogodišnjeg i novog iznosa minimalne plaće tijekom prva tri mjeseca 2027.
Odluka dolazi u trenutku kada plaće u Hrvatskoj nastavljaju nominalno rasti, ali građani i dalje osjećaju pritisak troškova života. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna neto plaća u kolovozu iznosila 1.543 eura, dok je medijalna bila 1.336 eura. Ta razlika otkriva zašto prosjek sam po sebi ne daje potpunu sliku primanja zaposlenih.
Prosjek od 1.543 eura nije plaća koju prima većina zaposlenih
Prosječna neto plaća u kolovozu bila je 6,7 posto viša nego u istom mjesecu prošle godine. U realnom iznosu, odnosno nakon uračunavanja inflacije, porasla je 2,4 posto. Medijalna neto plaća u istom je razdoblju porasla 7,3 posto na godišnjoj razini.
Razlika između prosječne i medijalne plaće iznosila je 207 eura. Prosjek se računa tako da se ukupni iznos plaća podijeli brojem zaposlenih, dok medijan označava sredinu raspodjele: polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od tog iznosa.
Zbog toga je medijalna plaća često bolji pokazatelj onoga što prima tipičan zaposleni. Nekoliko vrlo visokih plaća može podići prosjek, dok medijan manje reagira na takva odstupanja.
U Hrvatskoj je tako prosječna neto plaća bila oko 15,5 posto viša od medijalne. To ne znači da svi koji zarađuju manje od prosjeka imaju financijske poteškoće, ali pokazuje da prosječan iznos nije reprezentativan za svakog zaposlenika. Za razumijevanje životnog standarda potrebno je gledati i raspodjelu plaća, troškove kućanstva te razlike između djelatnosti i regija.
Razlike među djelatnostima dodatno ilustriraju koliko prosjek može biti varljiv. U kolovozu je najviša prosječna neto plaća zabilježena u zračnom prijevozu i iznosila je 2.483 eura, dok je najniža bila u proizvodnji odjeće, gdje je iznosila 979 eura.
Minimalac raste, ali koliko vrijedi nakon troškova života?
Minimalna bruto plaća za 2027. bit će 1.130 eura, no taj iznos ne treba izravno uspoređivati s neto plaćama jer se od bruto plaće obračunavaju doprinosi i porez, ovisno o osobnim okolnostima radnika.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić naveo je da bi novi minimalac odgovarao 52,24 posto prosječne bruto plaće i 60,98 posto medijalne bruto plaće iz srpnja ove godine. Time se minimalna plaća približava tim relativnim pokazateljima, ali sama usporedba ne govori koliko novca radniku ostaje nakon podmirenja osnovnih troškova.
Naime, inflacija i dalje opterećuje kućne budžete. Prema DZS-u, potrošačke cijene u rujnu 2026. bile su 4,7 posto više nego godinu ranije. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 16 posto, te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 11,7 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića bile su, s druge strane, 0,5 posto niže nego u rujnu prošle godine.
To znači da se kupovna moć ne može procjenjivati samo usporedbom rasta plaće i ukupne inflacije. Kućanstvo koje velik dio prihoda troši na prijevoz ili stanovanje može osjetiti znatno veći pritisak od kućanstva čija je potrošnja drukčije raspoređena.
Za radnika koji prima minimalac povećanje bruto plaće za 80 eura može biti važno, ali stvarni učinak ovisit će o neto iznosu koji dobiva i o tome koliko mu rastu troškovi. Isto vrijedi i za zaposlene čija su primanja viša od minimalca, ali ne prate nužno rast stanarina, režija, prijevoza i drugih izdataka.
Plaće rastu, no razlike među radnicima ostaju važne
Podaci za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je prosječna bruto plaća bila nominalno 8,7 posto viša nego u istom razdoblju 2025., a realno četiri posto viša. Medijalna bruto plaća za srpanj porasla je 8,9 posto na godišnjoj razini, prema podacima navedenima u Vladinu obrazloženju odluke o minimalcu.
Vlada je ujedno navela projekciju Hrvatske narodne banke prema kojoj bi inflacija u 2026. trebala iznositi 4,3 posto, a u 2027. godini 2,9 posto. Riječ je o projekcijama, a ne o ostvarenim stopama, pa će stvarni učinak na kupovnu moć ovisiti o daljnjem kretanju cijena i plaća.
Pročitajte još:
Povećanje minimalne plaće stoga je samo jedan dio šire slike tržišta rada. Za procjenu životnog standarda potrebno je pratiti ne samo koliko raste najniža dopuštena plaća nego i kako se mijenjaju medijalna primanja, cijene osnovnih potreba i razlike između pojedinih skupina zaposlenih.
Prosječna plaća od 1.543 eura pokazuje koliko iznose ukupna prosječna primanja zaposlenih, ali medijalna plaća od 1.336 eura daje jasniju sliku sredine raspodjele. A za kućanstva je na kraju najvažnije koliko im nakon svih troškova ostaje od plaće, a ne samo koliko ona nominalno iznosi.
