Hrvatsko gospodarstvo između rasta potrošnje, trgovinskog deficita i slabije dobiti poduzeća

Hrvatsko gospodarstvo u 2024. godini suočilo se s pogoršanjem poslovnih rezultata nefinancijskih društava i povećanjem deficita opće države, dok su kućanstva ostvarila veći raspoloživi dohodak i suficit.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), deficit u trgovinskoj razmjeni roba i usluga nastavio je rasti i u 2025. godini, dosegnuvši oko 5,2 milijarde eura, odnosno 5,5 posto BDP-a. Istodobno je uvoz roba i usluga rastao brže od izvoza roba i usluga, naveli su statističari.

U 2024. godini je deficit u trgovinskoj razmjeni roba i usluga iznosio 4,1 milijardu eura, što je bilo znatno pogoršanje u odnosu na 2023. godinu. Glavni razlog bio je brži rast uvoza, koji je povećan za 8,3 posto, dok je izvoz roba i usluga porastao za 3,5 posto.

Bruto nacionalni dohodak (BND) Hrvatske u 2024. iznosio je 85 milijardi eura, što je povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. godini je nastavio rasti i dosegnuo je 90,4 milijarde eura, odnosno bio je veći za 6,3 posto nego godinu prije. BND je jedan od važnih pokazatelja nacionalnih računa, a ujedno je i osnova za određivanje dijela financijskih obveza država članica prema proračunu Europske unije.

Sektor nefinancijskih društava, koji obuhvaća najveći dio poduzetničkog sektora izvan financijskih djelatnosti, u 2024. godini ostvario je deficit od 2,1 milijardu eura, odnosno 2,4 posto BDP-a. To je značajna promjena u odnosu na 2023., kada je taj sektor zabilježio suficit od dvije milijarde eura.

Istodobno se smanjio udio dobiti nefinancijskih društava, s 45,4 posto u 2023. na 39,6 posto u 2024. godini. Tome je pridonijelo smanjenje bruto poslovnog viška i mješovitog dohotka od 8,8 posto.

Investicijska aktivnost poduzeća ipak je ostala relativno snažna. Bruto stopa ulaganja u fiksni kapital iznosila je 24,8 posto, što je više od prosjeka Europske unije, koji je iznosio 22,6 posto, i eurozone, s 22 posto. Investicije nefinancijskih društava porasle su za 0,7 posto u 2024. godini, što je manje u odnosu na snažan rast od 28,2 posto u 2023. godini.

Opća država u 2024. godini ostvarila je deficit od 2,1 milijardu eura, što odgovara 2,5 posto BDP-a. Godinu prije deficit je iznosio 947 milijuna eura, odnosno 1,2 posto BDP-a. Rashodi države porasli su za 12,8 posto, dok su prihodi povećani za 9,8 posto.

Istodobno su prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz dosegnuli 16,5 milijardi eura, što je rast od 9,5 posto u odnosu na 2023. godinu.

Najveći dio tih poreznih prihoda činio je porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je sudjelovao sa 69,5 posto. Prihodi od tekućih poreza na dohodak i bogatstvo iznosili su 6,8 milijardi eura, odnosno 18,7 posto više nego godinu prije, ponajprije zbog rasta poreza na dohodak od 19,6 posto.

Za razliku od poduzeća i opće države, sektor kućanstava i neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima u 2024. godini ostvario je suficit od 2,7 milijardi eura, odnosno 3,1 posto BDP-a. Značajan doprinos tome dale su radničke doznake.

Bruto raspoloživi dohodak tog sektora dosegnuo je 53 milijarde eura, što je povećanje od 13,7 posto. Najveći udio u raspoloživom dohotku imale su naknade zaposlenicima, odnosno plaće.

Potrošnja kućanstava porasla je za 10 posto, što je bilo sporije od rasta raspoloživog dohotka. Zbog te razlike stopa bruto štednje u 2024. iznosila je 10,3 posto.

Pozitivna kretanja nastavila su se i u 2025. godini. Potrošnja kućanstava i neprofitnih ustanova porasla je za 7,2 posto, dok je bruto raspoloživi dohodak povećan za devet posto.

Ulaganja kućanstava u fiksni kapital u 2024. rasla su sporije, za 4,7 posto, a bruto stopa ulaganja iznosila je 6,7 posto.

Sektor financijskih društava u 2024. godini ostvario je suficit od 351,5 milijuna eura, što je odgovaralo 0,4 posto BDP-a. Rezultat je bio slabiji nego u 2023. godini, no preliminarni podaci za 2025. pokazuju poboljšanje. Financijski sektor je lani ostvario suficit od 574 milijuna eura.

Kretanja u nacionalnim računima pokazuju da ukupna slika gospodarstva ovisi o ravnoteži između potrošnje, ulaganja, poslovnih rezultata i javnih financija. Za održiv gospodarski rast važni su očuvanje investicijske aktivnosti, jačanje konkurentnosti domaćih poduzeća i učinkovitije usklađivanje prihoda i rashoda.