Hrvatsko gospodarstvo raslo najsporije od zadnjeg kvartala 2020. godine

Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i izvoza, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine već 22. kvartal zaredom, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali je u posljednja tri mjeseca usporio s prethodnih 2,2 posto.

Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto je najsporiji rast od zadnjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u drugom kvartalu za 0,5 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,6 posto u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 1,7 posto, sporije u odnosu na 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja, prenosi Hina, porasla je za dva posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju bila u plusu 0,7 posto.

Izvoz roba i usluga rastao je, pak, za tri posto na godišnjoj razini, nakon pada za 1,6 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za jedan posto.

Rast našeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje je znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji.

Eurostat je nedavno objavio da je u drugom tromjesečju gospodarstvo EU, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini raslo za 1,2 posto.

BDP-om se u četvrtak bavio i Euronews Business, napravivši veliku analizu udjela svake zemlje u bruto domaćem proizvodu Europske unije, odnosno kako se taj udio mijenjao unazad dvadeset godina.

Od prošle godine, Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska tako zajedno čine 61 posto BDP-a EU. Njihov udio, međutim, smanjuje se posljednjih desetljeća pa je sa 67,9 2005. pao na 65,3 u 2015. i 61 posto prošle godine.

Njemačka je pritom daleko najveće gospodarstvo EU pa je lani proizvela 24,1 posto BDP-a Unije.

Ukupni BDP EU u 2025. godini je iznosio 18,8 bilijuna eura, od čega je Njemačka generirala oko 4,5 bilijuna. Francuska je drugo najveće gospodarstvo s udjelom od 15,9 posto, a slijedi je Italija s 12. “Veliku četvorku” zaokružuje Španjolska s devet posto, dok Hrvatska “sudjeluje” sa svega 0,4.