Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u lipnju, najviše zahvaljujući rastu optimizma u uslužnom sektoru i maloprodaji na početku ljetne turističke sezone, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime, ESI, u Hrvatskoj je u lipnju porastao za 0,5 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost iz svibnja i iznosio je 103,6 bodova.
Time se raspoloženje u gospodarstvu djelomično oporavilo nakon svibnja, kada se indeks spustio na najnižu razinu od srpnja prošle godine. Tada su ga pritisnuli lošiji signali iz građevinskog sektora i industrije.
U lipnju su sliku popravile usluge i maloprodaja, sektori koji najviše osjećaju početak turističke sezone. Indeks raspoloženja u sektoru usluga porastao je za 5,9 bodova u odnosu na svibanj, uz osjetno bolju ocjenu menadžera o poslovanju i potražnji u prethodna tri mjeseca.
Ipak, prognoze uslužnih poduzeća za ostatak ljeta znatno su slabije nego mjesec ranije. Menadžeri najavljuju skromnije planove zapošljavanja, a neizvjesnost u sektoru blago je porasla.
Optimizam je vidljiv i u maloprodaji. Indeks raspoloženja trgovaca porastao je za 3,6 bodova, u mjesecu koji je obilježio početak turističke sezone i svjetskog nogometnog prvenstva. Trgovci bolje ocjenjuju poslovanje u proteklom razdoblju, a njihove prognoze za iduće mjesece signaliziraju izraženiji optimizam.
Raspoloženje se popravilo i u građevinskom sektoru, gdje je indeks porastao za 0,9 bodova. Građevinari su bolje ocijenili trend aktivnosti nego u prethodnim mjesecima, iako je poboljšanje bilo umjereno.
Potrošači su u lipnju pokazali tek blago izraženiji optimizam. Njihov indeks porastao je za 0,6 bodova u odnosu na svibanj, uz nešto veću sklonost štednji.
Najslabija točka ostaje industrija. U tom je sektoru raspoloženje ponovno skliznulo u blagi pesimizam, uz pad indeksa za 1,8 bodova, na minus 0,3 boda. Industrijski menadžeri znatno lošije ocjenjuju knjige narudžbi, iako je raspoloženje izvoznika nešto bolje.
Istodobno, industrijske kompanije signaliziraju oprez u zapošljavanju, što upućuje na slabiji zamah proizvodnog sektora u odnosu na usluge i trgovinu.
Neizvjesnost u hrvatskom gospodarstvu u cjelini u lipnju je nešto porasla. Indeks ekonomske neizvjesnosti, EUI, povećan je za 1,3 boda u odnosu na svibanj.
Na razini najvećih gospodarstava eurozone najviše se popravilo raspoloženje u Njemačkoj i Italiji, gdje je indeks ESI porastao za oko 1,3 boda. Španjolska je zabilježila blaže poboljšanje, uz rast od 0,7 bodova, dok se u Francuskoj raspoloženje zadržalo približno na svibanjskoj razini.
Izvan eurozone, Poljska je također pokazala stabilno raspoloženje, bez većih promjena u odnosu na prethodni mjesec.
Pročitajte još:
Na razini eurozone i Europske unije ekonomska klima odrazila je poboljšanje u Njemačkoj, no Europska komisija napominje da je vrijednost indeksa i dalje ispod dugoročnog prosjeka.
Raspoloženje se u EU-u poboljšalo u gotovo svim sektorima, osim u građevinarstvu, a optimističniji su bili i potrošači. S druge strane, menadžeri signaliziraju slabiji tempo zapošljavanja, uz zamjetan pad indeksa očekivanog zapošljavanja za oko 2,3 boda u odnosu na svibanj.
Za Hrvatsku lipanjski podaci potvrđuju da se gospodarstvo na početku ljeta oslanja na usluge, trgovinu i potrošnju povezanu s turizmom. No istodobno pokazuju da industrija ostaje oprezna, a rast neizvjesnosti sugerira da se poboljšanje raspoloženja još ne može tumačiti kao snažniji zaokret u poslovnim očekivanjima.
