Više od deset posto rabljenih automobila provjerenih u Hrvatskoj pokazuje znakove intenzivnog korištenja, a među modelima se posebno ističu Škoda Octavia, Škoda Superb i Volkswagen Passat, pokazalo je istraživanje carVerticala.
Kompanija intenzivno korištenim smatra vozilo koje godišnje prijeđe više od 36.000 kilometara, odnosno prosječno više od 3.000 kilometara mjesečno. Među automobilima koje su hrvatski korisnici platforme provjeravali tijekom 2025. i 2026. godine, njih 10,1 posto prelazilo je taj prag.
Takvi automobili često su ranije korišteni kao taksiji, rent-a-car vozila, dostavna vozila ili u druge komercijalne svrhe. Iako na tržištu rabljenih vozila mogu izgledati poput standardnih privatnih automobila, nekoliko stotina tisuća kilometara prijeđenih u relativno kratkom vremenu može ostaviti znatno veće posljedice na mehaničke dijelove.
Škoda Octavia najčešće prelazi 36.000 kilometara godišnje
Među analiziranim modelima najviše se istaknula Škoda Octavia, kod koje je čak 20,1 posto provjerenih automobila prelazilo prag od 36.000 kilometara godišnje.
Slijedi Škoda Superb s udjelom od 19,4 posto, Volkswagen Passat s 19,2 posto, Škoda Kodiaq s 18,3 posto te Mercedes-Benz E-klase s 18,2 posto.
Riječ je uglavnom o modelima koji su zbog praktičnosti, učinkovitosti i sposobnosti prelaska velikog broja kilometara popularni među kompanijama i profesionalnim prijevoznicima, ali ih iz istih razloga često traže i privatni kupci.
Prosjek u Hrvatskoj oko 18.000 kilometara godišnje
Prema stručnjaku kojeg citira istraživanje, prosječna godišnja kilometraža u Hrvatskoj iznosi približno 18.000 kilometara, pa bi znatno veće vrijednosti trebale biti signal kupcu da detaljnije provjeri povijest vozila.
Intenzivna uporaba ne mora sama po sebi značiti da je automobil loš, ali povećava rizik većeg trošenja kočnica, ovjesa i upravljačkog sustava, dijelova motora i mjenjača, kvačila te interijera.
Posebno zahtjevna može biti gradska vožnja taksija i drugih komercijalnih vozila. Česta ubrzavanja i kočenja, rad motora u praznom hodu, kratke relacije te stalni ulasci putnika ili utovar robe ubrzavaju trošenje brojnih komponenti.
Istrošenost se ne može uvijek sakriti
Velika kilometraža može se vizualno prikriti uređenjem automobila, ali pojedini tragovi korištenja teže nestaju.
Kupcima se preporučuje pregled prednjeg branika, maske i poklopca motora zbog većeg broja oštećenja od kamenčića, što može upućivati na velik broj kilometara prijeđenih autocestom.
Važni su i stanje bočnih dijelova sjedala, papučica gasa, kočnice i kvačila te drugih dijelova interijera koji se troše korištenjem.
Među najvećim rizicima za kupce navode se vraćena kilometraža, neredovito održavanje i prikrivanje podataka o prometnim nesrećama.
Poseban rizik predstavljaju uvezeni automobili
Problem je izraženiji kod vozila koja dolaze iz inozemstva.
Prema carVerticalu, velik dio automobila za koje je utvrđena ranija uporaba u taksi službi bio je uvezen. Takvo vozilo može godinama raditi kao taksi u jednoj zemlji, a zatim se na hrvatskom tržištu pojaviti kao naizgled običan rabljeni automobil.
Praćenje njihove povijesti dodatno otežava nedostatak potpunog prekograničnog sustava razmjene podataka o automobilima.
Ako informacije o korištenju vozila ne prate automobil preko granice, kupac odluku često mora donositi samo prema izgledu, cijeni i kilometraži prikazanoj na brojčaniku.
Istraživanje obuhvatilo podatke od početka 2025. do svibnja 2026.
Istraživanje je provedeno na izvješćima o povijesti vozila koja su korisnici carVerticala kupili od siječnja 2025. do svibnja 2026. godine.
Intenzivno korištena vozila razvrstana su prema marki i modelu te rangirana prema udjelu automobila koji su prelazili definirani godišnji prag kilometraže.
Pročitajte još:
Podaci zato ne predstavljaju udio svih automobila na hrvatskim cestama, nego udio među vozilima koja su korisnici provjeravali putem platforme carVertical.
Za kupca rabljenog automobila glavna poruka ostaje jednostavna: relativno mala kilometraža sama po sebi nije dovoljna. Jednako je važno provjeriti koliko je automobil star, koliko je kilometara prelazio godišnje i, osobito kod uvezenih vozila, postoji li trag o tome kako je bio korišten prije dolaska na hrvatsko tržište.
