Studenac je povećao prodaju za 95 milijuna eura – Zašto je završio u predstečaju?

Studenac je u 2025. povećao prihode od prodaje za gotovo 95 milijuna eura, ali je godinu završio s gubitkom od 30,6 milijuna eura i snažnim padom novčanog priljeva iz poslovanja. 

Financijski izvještaji pokazuju kompaniju kojoj rast prodaje više nije osiguravao dovoljno novca za ulaganja, najmove i otplatu kredita. 

Revizor je prije rujanskog predstečaja izričito upozorio na značajnu neizvjesnost nastavka poslovanja, povezanu s kršenjem financijskih uvjeta kreditiranja i odobrenjem banaka koje se još čekalo.

U takvim okolnostima vođenje Studenca preuzima Teo Vujčić, nasljednik Michala Senczuka. Njegovo iskustvo iz Konzuma tijekom restrukturiranja Agrokora važno je za kompaniju koja mora istodobno pregovarati s vjerovnicima i održavati opskrbu trgovina. Međutim, opseg zadatka najbolje se vidi iz odnosa prihoda, troškova i novca koji ostaje nakon podmirivanja poslovnih potreba.

Prema revidiranim odvojenim izvještajima Studenca d.o.o., prihodi od prodaje porasli su sa 756,6 milijuna eura u 2024. na 851,5 milijuna u 2025., odnosno 12,5 posto. Troškovi zaposlenih rasli su brže, za 19,6 posto, na 129,4 milijuna eura. Amortizacija je povećana sa 43,3 na 57,1 milijun, a financijski troškovi sa 21,8 na 26,6 milijuna eura.

Poslovna dobit od 22,5 milijuna eura iz 2024. tako se pretvorila u poslovni gubitak od 5,4 milijuna. Nakon financijskih troškova i poreznog učinka, neto gubitak dosegnuo je 30,6 milijuna eura, prema približno 692 tisuće eura godinu prije. 

Uprava kao glavne uzroke navodi povećanje troškova osoblja i amortizacije te visoke gubitke na zalihama i manjkove, koji djelomično proizlaze iz prethodnih godina.

Ti se podaci odnose na društvo Studenac d.o.o., a ne na konsolidirano poslovanje cijele Grupe. Razlika je važna i pri usporedbi s ranijim procjenama analitičara, jer pokazatelji imaju smisla samo ako obuhvaćaju ista društva, razdoblja i kategorije duga.

Za razumijevanje krize još je važniji izvještaj o novčanom toku. Neto priljev iz poslovnih aktivnosti tijekom 2025. smanjen je sa 64,5 na 29,4 milijuna eura, odnosno za približno 54 posto. U tom su iznosu već uračunate plaćene kamate i porez na dobit.

Istodobno je Studenac za kupnju nekretnina, opreme i nematerijalne imovine izdvojio 35,4 milijuna eura. Dodatnih 7,6 milijuna otišlo je na odgođena plaćanja ranijih preuzimanja, a 32,3 milijuna na otplatu glavnice najmova. Poslovni priljev nije, dakle, pokrio ni ulaganja u dugotrajnu imovinu, prije plaćanja glavnice najmova i obveza iz prethodnih akvizicija.

Takav odnos povećava važnost novih kredita i obnove postojećih kreditnih linija. Tijekom 2025. Studenac je primio 99,5 milijuna eura kredita, a otplatio 58,6 milijuna. Unatoč financiranju, novac na kraju godine smanjen je sa 23 na 17,8 milijuna eura. Ukupni zajmovi i krediti porasli su na 288,9 milijuna eura, uz dodatnih 160,5 milijuna obveza po najmovima.

Bankarska podrška bila je ključna i zbog kršenja ugovorenih financijskih pokazatelja. Revizor navodi da ih Studenac tijekom 2025. nije zadovoljio te da se očekivalo kako će se takvo stanje nastaviti do trećeg tromjesečja 2026. 

Kompanija je za 2025. ishodila odricanje kreditora od prava zahtijevanja prijevremene naplate. Za 2026. zatražila je produljenje, ali formalno odobrenje do datuma revizorskog izvješća nije bilo pribavljeno.

Revizorsko mišljenje pritom nije modificirano: financijski izvještaji ocijenjeni su kao istinit i fer prikaz poslovanja. Uz to je, međutim, zasebno istaknuta značajna neizvjesnost koja može izazvati sumnju u sposobnost nastavka poslovanja. Uredan prikaz financijskih rezultata i upozorenje na financijski rizik mogu postojati istodobno.

Posljedica vremena u kojem je dobivena suglasnost banaka vidljiva je i u bilanci. Iznos od 211,1 milijun eura dugoročnih kredita reklasificiran je u kratkoročne obveze jer je suglasnost zaprimljena nakon kraja izvještajne godine. Zbog toga bi tvrdnja da je sav iskazani kratkoročni kreditni dug prema izvornom rasporedu dospijevao u jednoj godini bila pogrešna. No reklasifikacija jasno pokazuje koliko je financijski položaj ovisio o odnosu s kreditorima.

Uprava je u izvještajima računala na obnovu financiranja i otplatu 40,3 milijuna eura preostalog kratkoročnog dijela kredita tijekom i nakon ljetne sezone. Rujansko objašnjenje kompanije, prema kojem nije bilo moguće produljiti kratkoročno financiranje, zato treba čitati u kontekstu te ranije pretpostavke. Plan podmirivanja obveza oslanjao se na sezonske priljeve i nastavak dostupnosti bankarskih izvora.

Na razliku između prikazanih poslovnih pokazatelja i stvarnog kapaciteta otplate ranije je upozoravao financijski savjetnik Mario Kurtović. U osvrtu na Studenčev prospekt propitivao je izdvajanje troškova akvizicija iz prilagođene operativne dobiti, premda su preuzimanja bila važan dio strategije rasta. Upozorio je i da sva gotovina nije slobodna za otplatu duga jer dio mora ostati u poslovanju, dok obnova i preuređenje trgovina zahtijevaju dodatna sredstva.

Hrvoje Serdarušić u analizi iz studenoga 2024. isticao je negativan slobodni novčani tok i pokazatelje financijske ranjivosti. Te ranije ocjene nisu zamjena za rezultate iz 2025., ali otvaraju isto pitanje koje sada potvrđuje izvještaj o novčanom toku: koliko nakon ulaganja i drugih potrebnih izdataka ostaje za servisiranje duga.

Za dobavljače se ta financijska slabost pretvara u problem naplate. Ukupne obveze prema njima na kraju 2025. iznosile su 171,8 milijuna eura, prema 156,3 milijuna godinu prije. 

U prijedlogu za predstečaj naveden je iznos od 60,6 milijuna eura obveza prema dobavljačima na dan 23. rujna, uz oko deset milijuna eura na računima. Ta dva podatka ne predstavljaju usporedivu vremensku seriju bez provjere dospjelosti i obuhvata obveza.

Dobavljači sada moraju procijeniti koliko dodatnog rizika mogu prihvatiti. Nastavak isporuka uz odgođeno plaćanje veže njihov novac u Studenčevu poslovanju. Predujam ili kraći rokovi plaćanja smanjili bi tu izloženost, ali bi trgovačkom lancu povećali potrebu za gotovinom. Istodobno, slabija opskrba može smanjiti prodaju i priljeve iz kojih se očekuje naplata. Senczuk je već upozorio na smanjenu ponudu, osobito svježih proizvoda.

Vujčić zato mora osigurati financiranje tekućih narudžbi dok dogovara rješavanje starog duga. Uz pregovore s bankama i dobavljačima, to zahtijeva provjeru rentabilnosti trgovina, troškova logistike i ulaganja koja kompanija može podnijeti. Provjeren prijedlog namirenja dobavljača zasad nije poznat, pa bi procjene postotka otpisa bile preuranjene.

Izvještaji ipak daju jasan kriterij prema kojem će se moći ocjenjivati restrukturiranje: stvara li poslovanje dovoljno novca za redovnu opskrbu, održavanje mreže i podmirivanje financijskih obveza. Rast prodaje u 2025. to nije osigurao. Nova Uprava morat će pokazati kako će se taj odnos promijeniti.