U drugom tromjesečju ove godine sezonski prilagođeni podaci tekućeg računa platne bilance Europske unije (EU) pokazuju ostvareni višak od 80,2 milijarde eura ili 1,6 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
To je nešto manje od brojke iz prvog kvartala koja je iznosila 98 milijardi eura ili dva posto BDP-a. U istom kvartalu prošle godine višak je također bio veći i iznosio je 91,7 milijardi eura što je također bilo dva posto BDP-a.
Kod roba višak na tekućem računu platne bilance je od početka travnja do kraja lipnja ove godine bio 62,9 milijardi eura naspram 63,6 milijardi eura u prvom kvartalu. U segmentu usluga on je iznosio 41,7 milijardi eura što je pad sa 48,1 milijarde eura iz prva tri ovogodišnja mjeseca.
Kod primarnog dohotka platne bilance ostvaren je višak u drugom kvartalu od tek 800 milijuna eura, a kod sekundarnog dohotka je zabilježen deficit od 25,2 milijarde eura.
Dok je primarni dohodak izravno vezan uz proizvodne faktore, odnosno rad i kapital, sekundarni dohodak obuhvaća tekuće transfere bez protuusluge kao što su mirovine, radničke doznake ili razni oblici pomoći.
Na kapitalnom računu također je zabilježen manjak, i to u iznosu od 16,2 milijarde eura.
U druga tri mjeseca ove godine, kada se pogledaju glavni ekonomski partneri EU-a, višak je na tekućem računu zabilježen s Ujedinjenim Kraljevstvom, Švicarskom, Kanadom, Brazilom, Hong Kongom, Rusijom, Japanom, Indijom te offshore financijskim centrima.

Izvor: Eurostat
Najveći višak ostvaren je u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo od 89,8 milijardi eura ispred Švicarske s 23,9 milijardi eura.
Manjak na tekućem računu platne bilance EU je imao s Kinom i SAD-om. S Kinom je iznosio 66,6 milijardi eura, a sa SAD-om 30,3 milijardi eura.
EU je bio neto izravni ulagač u ostatak svijeta s viškom od 119,1 milijardi eura. Ako se pogleda samo eurozona, u drugom kvartalu višak na tekućem računu platne bilance iznosio je 57 milijardi eura ili 1,4 posto BDP-a.
Inače, 11 članica EU-a imalo je višak, dok je ostalih 16 bilo u minusu na tekućem računu platne bilance.
Najveći višak od 45 milijardi eura imala je Njemačka ispred Irske s 19,7 milijardi i Nizozemske sa 16,9 milijardi eura.
Pročitajte još:
Najveći manjak imala je Rumunjska od 7,8 milijardi eura ispred Francuske sa 6,5 milijardi eura.
Hrvatska je imala manjak od 1,9 milijardi eura nakon što je on u prva tri mjeseca iznosio 3,6 milijardi eura. Uobičajeno je da je Hrvatska u trećem kvartalu bilježi višak zbog turističke sezone.












