Prijevare s kilometražom i dalje su raširen problem na tržištu rabljenih automobila, a hrvatske kupce mogu skupo stajati.
Prema istraživanju tvrtke carVertical, manipulacija kilometražom u Hrvatskoj umjetno podiže vrijednost vozila u prosjeku za 22,7 posto.
To znači da bi automobil koji se s izmijenjenom kilometražom prodaje za 20.000 eura u stvarnosti mogao vrijediti oko 16.300 eura.
Kupci pritom ne gube samo novac pri kupnji. Vozilo s većom stvarnom kilometražom od oglašene može kasnije tražiti češće popravke, skuplje održavanje i nositi veći sigurnosni rizik.
“Vraćanjem kilometraže nepošteni prodavači mogu stvoriti iluziju da je vozilo u boljem stanju nego što zapravo jest. Što je automobil skuplji, kupci mogu izgubiti više novca. To je osobito važno za kupce novijih, premium rabljenih vozila”, rekao je Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište u tvrtki carVertical.
U Hrvatskoj 2,2 posto provjerenih vozila imalo vraćenu kilometražu
Od svih vozila koja je carVertical provjerio u Hrvatskoj, 2,2 posto imalo je izmijenjenu kilometražu.
U prosjeku su brojači kilometara bili vraćeni za 38.600 kilometara.
Utjecaj prijevare s kilometražom na vrijednost vozila razlikuje se od zemlje do zemlje. Najmanji utjecaj zabilježen je u Srbiji, Ukrajini i Rumunjskoj, dok je najveći zabilježen u Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj.
U Njemačkoj, gdje prijevara s kilometražom ima najveći utjecaj na vrijednost vozila među zemljama uključenima u istraživanje, cijene su zbog manipulirane kilometraže u prosjeku više za 49,3 posto.
Ondje je 1,7 posto provjerenih vozila imalo izmijenjene podatke o kilometraži, a s brojača je u prosjeku uklonjeno 34.400 kilometara.
Na drugom kraju spektra je Srbija, gdje je utjecaj prijevare s kilometražom na vrijednost vozila najniži i iznosi 9,3 posto. Udio automobila s izmijenjenom kilometražom u Srbiji dosegnuo je 3,9 posto, a vozila su u prosjeku bila “pomlađena” za 53.500 kilometara.
Problem je i nedostatak razmjene podataka
Prema Buzelisu, kupcima je često teško utvrditi je li netko manipulirao brojačem kilometara jer nisu svi zapisi digitalizirani, a države još uvijek ne razmjenjuju podatke o vozilima na dosljedan način.
“Prijevara s kilometražom ostaje ozbiljan problem diljem Europe, a države još uvijek čine premalo kako bi se s njim učinkovito pozabavile”, rekao je Buzelis.
Poseban problem predstavljaju rabljena vozila iz uvoza. Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila u EU, s gotovo dva milijuna rabljenih vozila godišnje izvezenih u druge članice. Slijede Italija, Belgija i Nizozemska.
Kada takve zemlje ograniče dijeljenje dijela podataka o povijesti izvezenih vozila, kupci u drugim državama ostaju bez važnih informacija.
“Kada vozači kupe automobile čija je stvarna kilometraža znatno veća od oglašene, ne samo da ga preplaćuju, već mogu imati i poteškoća s ispravnim planiranjem održavanja, suočiti se s češćim kvarovima ili čak voziti nesigurno vozilo”, upozorio je Buzelis.
Najbolja zaštita je provjera povijesti vozila
Iz carVerticala poručuju da je najbolji način za izbjegavanje kupnje vozila s lažnom kilometražom provjera povijesti automobila prije kupnje.
Takva provjera može pokazati je li kilometraža autentična, kada je došlo do izmjene i za koliko je kilometara smanjena.
Pročitajte još:
Istraživanje carVerticala analiziralo je utjecaj prijevare s kilometražom na vrijednost vozila u 18 europskih zemalja.
Analizirana su izvješća o povijesti vozila koja su kupci naručili između travnja 2025. i ožujka 2026. godine, a istraživanje je obuhvatilo vozila proizvedena između 2005. i 2025. godine.
