Hrvatska je u novom globalnom indeksu mirovinskih sustava dobila bolju ocjenu dugoročne održivosti od Njemačke i Austrije, ali zaostaje za obje zemlje prema primjerenosti mirovinskih primanja.
Takav rezultat otvara dva povezana pitanja: koliko sustav može osigurati građanima nakon završetka radnog vijeka i koliko je dobro pripremljen za financiranje tih obveza u budućnosti.
Prema izvješću Marsh CFA Institute Global Pension Index za 2026., hrvatski mirovinski sustav osvojio je 66,1 bod od mogućih 100, čime je zauzeo 27. mjesto među 55 promatranih sustava i zadržao ocjenu B. Njemačka je s 67,9 bodova na 25. mjestu, dok je Austrija s 56,9 bodova na 44. mjestu.
Iza relativno male razlike između hrvatske i njemačke ukupne ocjene stoje znatno različite prednosti i slabosti. Njemačka postiže mnogo bolji rezultat prema primjerenosti mirovinskog osiguranja, dok Hrvatska ima bolje ocjene održivosti te regulacije i upravljanja sustavom.
Indeks, koji Marsh izrađuje u suradnji s CFA Instituteom i Centrom za financijske studije Monash, zato treba čitati kroz njegove sastavnice. Ukupan broj bodova ne predstavlja usporedbu iznosa mirovina niti izravno pokazuje u kojoj zemlji umirovljenici imaju bolji životni standard.
Hrvatska ocjena pala zbog nižih stopa zamjene plaće mirovinom
Hrvatska je prošle godine imala 68,7 bodova, a ovogodišnjih 66,1 predstavlja pad od 2,6 bodova. Autori ga prvenstveno pripisuju smanjenju neto stopa zamjene plaće mirovinom u podacima koje objavljuje OECD.
Stopa zamjene pokazuje koliki dio primanja iz radnog vijeka mirovina nadomješta. Niža stopa upućuje na veći jaz između primanja tijekom zaposlenosti i primanja nakon umirovljenja. Za radnika je to pitanje koliko će morati prilagoditi potrošnju, hoće li imati dodatnu štednju i kakve će troškove nositi u starosti.
Objašnjenje pada indeksa zahtijeva oprez. Promjena ocjene povezana je s podacima o stopama zamjene i sama po sebi ne pokazuje da su sadašnjim umirovljenicima smanjene isplaćene mirovine. Za precizno utvrđivanje uzroka potrebno je promatrati i pretpostavke na kojima se izračun tih stopa temelji.
U kategoriji primjerenosti hrvatski sustav dobio je 61,6 bodova i zauzeo 36. mjesto. Njemačka je osvojila 79,8 bodova, a Austrija 68,3. Ta sastavnica indeksa obuhvaća širu sposobnost sustava da osigura primjerena primanja u starosti, pa se rezultat ne može svesti na jednu prosječnu mirovinu.
Austrija posljednja po dugoročnoj održivosti
Poredak se znatno mijenja kada se promatra dugoročno financiranje. Hrvatska je za održivost dobila 58,3 boda i zauzela 21. mjesto. Njemačka je s 47,2 boda na 41. mjestu, dok je Austrija s 23,9 bodova posljednja među svih 55 promatranih sustava.
Održivost procjenjuje sposobnost sustava da dugoročno osigurava mirovinska primanja, uzimajući u obzir čimbenike poput demografije, izdvajanja za mirovine, akumulirane mirovinske imovine i državnog duga.
Sustavi koji se u većoj mjeri oslanjaju na financiranje iz tekućih doprinosa posebno su izloženi odnosu broja zaposlenih i broja umirovljenika.
Kada se radni vijek završi, mirovina se može financirati iz doprinosa sadašnjih radnika, državnog proračuna i prethodno akumulirane štednje. Starenje stanovništva povećava pritisak na tu kombinaciju: obveze isplate traju dulje, dok baza radnika koji uplaćuju doprinose može rasti sporije ili se smanjivati.
Austrijska ocjena upozorava na slabosti prema kriterijima dugoročne održivosti koje koristi indeks. Za procjenu stvarnog financijskog položaja uz nju treba promatrati poreznu sposobnost države, zaposlenost, produktivnost i političke odluke o financiranju mirovina.
Ni hrvatskih 58,3 boda ne daje prostor za samozadovoljstvo. Hrvatska u toj kategoriji ima ocjenu C, što pokazuje da bolji rezultat od Njemačke i Austrije još ostavlja znatan prostor za poboljšanje.
Regulacija je hrvatska prednost, primanja slabija točka
Najbolji hrvatski rezultat odnosi se na integritet sustava, odnosno regulaciju, upravljanje, zaštitu članova i komunikaciju s njima. Hrvatska je u toj kategoriji dobila 84,2 boda i zauzela 12. mjesto.
Autori među prednostima navode široku obuhvaćenost zaposlenih mirovinskim shemama te kvalitetu regulacije i upravljanja. Hrvatski sustav pritom kombinira prvi stup, iz kojeg se mirovine financiraju tekućim doprinosima, obveznu individualnu kapitaliziranu štednju u drugom stupu i dobrovoljnu štednju u trećem stupu.
Razlika između visoke ocjene integriteta i osjetno niže ocjene primjerenosti pokazuje granice onoga što dobra pravila sama mogu postići. Visina buduće mirovine ovisi i o plaći na koju su doprinosi uplaćivani, trajanju i kontinuitetu zaposlenosti, izdvajanjima, prinosima i načinu isplate.
Za građane s niskim primanjima ili prekidima radnog staža prostor za dodatnu osobnu štednju također je manji. Zbog toga zaštita od siromaštva u starosti ostaje zasebna zadaća mirovinske politike.
Preporuke Hrvatskoj uključuju veću zaštitu najsiromašnijih i dulju zaposlenost
Izvješće Hrvatskoj preporučuje povećanje minimalne potpore najsiromašnijim starijim osobama, veća izdvajanja u kapitalizirane privatne mirovinske planove i povećanje sudjelovanja na tržištu rada, osobito u starijoj dobi. Među preporukama je i uvođenje rješenja za zaštitu mirovinskih interesa obiju strana pri razvodu.
Te mjere djeluju na različite dijelove sustava. Veća minimalna potpora izravno je usmjerena na životni standard najugroženijih. Veća kapitalizirana izdvajanja povećavaju imovinu namijenjenu budućim mirovinama, dok dulja zaposlenost produljuje razdoblje uplata i može povećati mirovinska prava.
Svaka od tih mogućnosti ima i pitanje financiranja. Veća izdvajanja traže odgovor tko ih plaća, a veća potpora najsiromašnijima zahtijeva trajni izvor prihoda. Dulji ostanak na tržištu rada ovisi o zdravlju, radnim uvjetima i spremnosti poslodavaca da zapošljavaju i zadrže starije radnike.
Slične se preporuke pojavljuju i za Njemačku i Austriju. Njemačkoj autori predlažu veću minimalnu mirovinsku zaštitu za osobe s niskim primanjima, veća kapitalizirana izdvajanja i širu obuhvaćenost mirovinskim planovima preko poslodavaca. Austriji, među ostalim, preporučuju širenje takvih planova i veću zaposlenost u starijoj dobi.
Najbolji rezultat traži ravnotežu između primanja i financiranja
Nizozemska, koja u ovogodišnjem indeksu zauzima prvo mjesto s 85,8 bodova, postiže visoke rezultate u sve tri kategorije. Za primjerenost dobila je 87,7 bodova, za održivost 82,6, a za integritet 87,2.
Pročitajte još:
Njezin sustav povezuje osnovnu javnu mirovinu s gotovo obveznim mirovinskim shemama preko poslodavaca, povezanima s granskim sporazumima. Izvješće kao prednosti ističe zaštitu najsiromašnijih starijih osoba, visoke stope zamjene, široku obuhvaćenost zaposlenih i znatnu akumuliranu mirovinsku imovinu.
Za Hrvatsku ovogodišnja usporedba upućuje na dva istodobna zadatka: osigurati veća i primjerenija mirovinska primanja te ojačati izvore njihova budućeg financiranja. Napredak će se najbolje vidjeti u tome koliko mirovina nadomješta izgubljenu plaću, koliko štiti od siromaštva i koliko su stabilni prihodi iz kojih se isplaćuje.
