Hrvatska je zauzela deseto mjesto među europskim tržištima rabljenih automobila obuhvaćenima istraživanjem carVerticala, napredujući za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, evidentirana oštećenja pronađena su kod 55,8 posto vozila provjerenih u Hrvatskoj, dok je blago porastao i udio automobila s vraćenom kilometražom.
Istraživanje ove tvrtke za podatke o automobilima temelji se na izvješćima o povijesti vozila koja su korisnici kupili od rujna 2025. do kolovoza 2026. godine. Rezultati se odnose na automobile provjerene putem carVerticala, a ne na sve rabljene automobile prodane u Hrvatskoj.
Od susjednih zemalja Slovenija je zauzela deveto mjesto, Mađarska sedamnaesto, a Srbija osamnaesto.
Udio provjerenih automobila s evidentiranim oštećenjima u Hrvatskoj povećao se s 54,3 na 55,8 posto. Time je Hrvatska ostala među deset promatranih zemalja s najvišim udjelom takvih vozila. Istodobno je prosječna vrijednost evidentiranih oštećenja porasla s 3.125 na 3.527 eura.
Stručnjak za podatke u carVerticalu Ramūnas Pletkus upozorava da prikrivanje povijesti vozila kupcima može donijeti financijske gubitke, ali i otežati procjenu njegove sigurnosti. Manipuliranje kilometražom može dovesti do toga da kupac automobil plati više nego što vrijedi, dok podaci o prethodnim oštećenjima pomažu pri procjeni njegova stanja.
Kod kilometraže su zabilježena dva različita kretanja. Udio vozila s manipuliranim brojačem povećao se s 2,2 na 2,3 posto, ali je prosječan broj vraćenih kilometara smanjen za 23,7 posto, sa 73.467 na 56.040 kilometara.
U promatranom uzorku smanjen je i udio uvezenih automobila, sa 67,3 na 64,1 posto. Unatoč tome, Hrvatska i dalje pripada tržištima s visokim udjelom vozila iz uvoza, navode iz carVerticala. Prosječna starost provjerenih automobila iznosila je 8,2 godine, bez znatnije promjene u odnosu na prethodno istraživanje.
Ujedinjeno Kraljevstvo na vrhu ljestvice
Prvo mjesto ponovno je zauzelo Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su uvezena vozila činila 2,4 posto provjerenih automobila, a vraćena kilometraža utvrđena je kod četiri posto vozila. Slijede Njemačka i Švicarska, dok prvih pet zaključuju Finska i Francuska.
Pletkus ističe da najbolje rangirana tržišta povezuju manja ovisnost o uvozu, snažnija gospodarstva i lakši pristup podacima o vozilima.
Među tri najmanje transparentna tržišta nalaze se Ukrajina, Bugarska i Latvija. Ukrajina je posljednja, a uvezena vozila činila su 76,3 posto tamo provjerenih automobila, najviše među promatranim tržištima.
U Bugarskoj je vraćena kilometraža utvrđena kod 10,4 posto vozila, dok je 42,8 posto imalo evidentirana oštećenja. U Latviji je udio uvezenih automobila iznosio 69,8 posto, a prethodna oštećenja evidentirana su kod 58,5 posto provjerenih vozila.
Prema Pletkusu, jedan od ključnih problema ostaje nedovoljna prekogranična razmjena podataka. Informacije o automobilima često ostaju u nacionalnim i privatnim registrima zemlje iz koje vozilo dolazi, zbog čega kupcima na odredišnom tržištu nije dostupna njegova potpuna povijest.
Pročitajte još:
Indeks transparentnosti sastavlja se na temelju šest pokazatelja: udjela vozila s vraćenom kilometražom, prosječnog broja vraćenih kilometara, udjela vozila s evidentiranim oštećenjima, prosječne vrijednosti tih oštećenja, udjela uvezenih automobila i prosječne starosti provjerenih vozila.
Pokazatelji imaju različitu težinu u konačnom rezultatu. Primjerice, udjelu automobila s vraćenom kilometražom pridaje se veća važnost nego njihovoj prosječnoj starosti.
