Hrvatska će uložiti 13,3 milijuna eura u uspostavu sustava pomoći malim i srednjim poduzećima koja se suočavaju s financijskim teškoćama. Projekt Ministarstva gospodarstva „Druga šansa za mala i srednja poduzeća” pokreće se u trenutku kada broj blokiranih poslovnih subjekata raste, premda se ukupni iznos njihovih nepodmirenih obveza smanjuje.
Prema podacima Financijske agencije, krajem kolovoza u Hrvatskoj su bila blokirana 13.604 poslovna subjekta, 3,8 posto više nego godinu ranije, dok su njihove nepodmirene obveze iznosile 413,5 milijuna eura, odnosno 41,2 posto manje na godišnjoj razini.
Takvo kretanje otvara pitanje koliko hrvatskih poduzeća ima održiv poslovni model, kupce i zaposlenike, ali im nedostaje novca ili stručne podrške da prebrode financijske poteškoće.
Upravo na taj problem pokušava odgovoriti novi program, koji predviđa uspostavu sustava ranog upozoravanja, financijsku dijagnostiku, savjetovanje, mentorstvo i naknadnu dodjelu financijskih potpora.
Ministarstvo gospodarstva objavilo je poziv 16. listopada, a za provedbu projekta osigurano je 13.302.352,94 eura. Od tog iznosa 11,3 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je gotovo dva milijuna eura osigurano iz nacionalnih sredstava, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Zašto propadaju i poduzeća koja imaju posao?
Podaci pokazuju zanimljiv odnos između broja blokiranih poslovnih subjekata i njihovih dugovanja. Krajem kolovoza u blokadi su bile 5.822 pravne osobe i 7.782 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Na pravne osobe odnosilo se 272 milijuna eura nepodmirenih obveza, a na fizičke osobe 141,5 milijuna eura.
U odnosu na srpanj broj blokiranih povećao se za 116, dok se ukupan dug smanjio za 5,8 milijuna eura. Na godišnjoj razini broj blokiranih povećan je za 504 poslovna subjekta, a iznos duga smanjen za 289,2 milijuna eura. Ti podaci pokazuju da smanjenje ukupnih dugovanja ne mora istodobno značiti i smanjenje broja poduzetnika koji imaju problema s podmirivanjem obveza.
Financijske poteškoće često nastaju znatno prije blokade računa. Poduzeće može ostvarivati prihode i računovodstvenu dobit, a istodobno ostati bez novca potrebnog za redovito poslovanje. Ako kupci kasne s plaćanjem, dok obveze prema zaposlenicima, dobavljačima i bankama redovito dospijevaju, nastaje pritisak na likvidnost.
Problem je posebno izražen kod manjih poduzeća koja ovise o nekoliko velikih kupaca ili raspolažu ograničenim obrtnim kapitalom. Gubitak važnog ugovora, rast troškova financiranja ili produljenje rokova naplate mogu dovesti do poteškoća i onda kada za proizvode ili usluge postoji tržišna potražnja.
Zato bi budući sustav ranog upozoravanja trebao omogućiti prepoznavanje rizika kroz praćenje novčanog toka, zaduženosti, dospjelih obveza i profitabilnosti. Ključno je razlikovati privremene poteškoće s likvidnošću od poslovanja koje dugoročno nema ekonomsku perspektivu.
Koliko će novca doista dobiti poduzetnici?
Premda je vrijednost projekta 13,3 milijuna eura, cjelokupan iznos neće biti namijenjen izravnim financijskim potporama. Dio sredstava koristit će se za uspostavu sustava ranog upozoravanja, nabavu dijagnostičkih alata, savjetovanje, edukacije i upravljanje projektom.
Financijska pomoć poduzetnicima predviđena je kroz model kaskadne dodjele sredstava, no Ministarstvo zasad nije objavilo pojedinačne iznose potpora, kriterije odabira korisnika ni ukupan iznos namijenjen izravnim isplatama.
U aktualnom postupku jedini prihvatljivi prijavitelj je Ministarstvo gospodarstva, odnosno njegova Uprava za poduzetništvo i obrt. Projektni partner bit će Klub poduzetnika seniora SENTOR, koji okuplja iskusne poduzetnike i pruža mentorsku podršku. Prijave projektnog prijedloga zaprimaju se od 19. listopada do 31. prosinca 2026. godine, dok će uvjeti uključivanja pojedinačnih poduzetnika biti definirani naknadno.
Učinak programa uvelike će ovisiti o brzini i dostupnosti pomoći. Financijska analiza može utvrditi uzrok problema, ali poduzeću koje se suočava s nedostatkom novca često su potrebni i dogovor s vjerovnicima, promjena uvjeta financiranja ili reorganizacija poslovanja. Ako postupak uključivanja bude dugotrajan, dio poduzeća mogao bi izgubiti mogućnost oporavka prije nego što pomoć postane dostupna.
Druga prilika nakon poslovnog neuspjeha
Program obuhvaća i poduzetnike koji su već doživjeli poslovni neuspjeh, ali žele ponovno pokrenuti poslovanje. Takav pristup polazi od činjenice da zatvaranje poduzeća ne mora nužno značiti nedostatak poduzetničkih sposobnosti.
Poslovni neuspjeh može biti posljedica pogrešnih odluka, ali i promjena tržišnih okolnosti, gubitka važnog kupca ili otežanog pristupa financiranju.
Iskustvo stečeno tijekom prethodnog poslovanja može biti vrijedno pri pokretanju novog poduzeća, osobito ako se poveže s kvalitetnijim financijskim planiranjem i upravljanjem rizicima. Ipak, nova podrška trebala bi se temeljiti na procjeni održivosti poslovnog plana i sposobnosti poduzetnika da ispuni buduće obveze.
Za ocjenu uspješnosti projekta bit će važno pratiti koliko je poduzeća nakon pružene pomoći stabiliziralo poslovanje, smanjilo dospjele obveze i očuvalo radna mjesta. Broj održanih edukacija i dodijeljenih potpora pokazivat će opseg provedbe, ali stvarni gospodarski učinak ovisit će o rezultatima poduzeća tijekom sljedećih godina.
Pročitajte još:
Hrvatsko gospodarstvo treba nova ulaganja i poduzeća, ali jednako je važno očuvati ona koja već imaju tržište, zaposlenike i mogućnost daljnjeg razvoja. Projekt „Druga šansa” mogao bi pridonijeti takvom pristupu ako uspije povezati pravodobnu financijsku dijagnostiku s konkretnim mjerama oporavka.
Njegova vrijednost stoga se neće mjeriti samo utrošenim milijunima eura, već brojem održivih poduzeća koja su zahvaljujući pravodobnoj intervenciji nastavila poslovati. Jer financijska pomoć ima najveći učinak dok poduzetnik još raspolaže vremenom, tržištem i mogućnošću da promijeni poslovne odluke.
