Mala i srednja poduzeća (MSP) iznimno su važna za hrvatsku poduzetničku strukturu jer zapošljavaju oko 70 posto radne snage. No, unatoč njihovoj važnosti za gospodarstvo, pristup financiranju i dalje ostaje jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju hrvatski poduzetnici.
Novo izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da se kreditiranje malih i srednjih poduzeća tijekom 2024. i početkom 2025. ipak snažno oporavilo, dok su kamatne stope počele padati.
Krediti malim i srednjim poduzećima u 2024. godini porasli su 9,6 posto, a u prvom tromjesečju 2025. godine još 11,8 posto na godišnjoj razini.
Istodobno je prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite za MSP-ove do ožujka 2025. pala na 4,2 posto. Unatoč povoljnijim uvjetima, bankovni krediti nisu jedini, a ni najčešći izvor financiranja. Poduzetnici se sve više oslanjaju na odgođena plaćanja dobavljačima, leasing i druge izvore financiranja.
“Tijekom proteklih 20 godina, Hrvatska je prošla kroz dvije faze korporativnog financiranja, razdoblje financijskog produbljivanja, odnosno rasta bankarskog financiranja, do globalne financijske krize, nakon čega je uslijedio pad bankarskog financiranja nakon 2013. Pad bankarskog financiranja za mala i srednja poduzeća bio je još izraženiji u usporedbi s velikim poduzećima, no u 2024. zabilježen je skroman oporavak”, objašnjeno je u izvješću OECD-a.
U OECD-u ističu i da su se tijekom proteklih nekoliko godina mala i srednja poduzeća, zbog ratova i pandemije, suočila s rastom troškova energije, poremećajima u lancima opskrbe i prilagodbama monetarne politike, što im je dodatno otežalo poslovanje.
Zato je pristup financiranju posebno važan, osobito kada je riječ o startupovima. Ipak, upravo financiranje ostaje jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća.
Ograničena dostupnost kapitala može otežati ulaganja, širenje poslovanja te razvoj novih proizvoda i usluga, osobito manjim i tek osnovanim poduzećima.
Zbog nedostatka dostupnih izvora financiranja, mali poduzetnici nerijetko se oslanjaju na kratkoročne oblike zaduživanja. Takvi izvori financiranja mogu osigurati potrebnu likvidnost, ali istodobno često nose i više troškove.
Poseban problem predstavlja financiranje mikro i novoosnovanih poduzeća. Tradicionalne financijske institucije prema njima mogu biti opreznije zbog većih administrativnih troškova i procjene višeg rizika, što tim poduzetnicima dodatno otežava pristup potrebnom kapitalu.
Unatoč problemima s financiranjem, mala i srednja poduzeća predstavljala su 99,7 posto ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj u 2024. godini.
S obzirom na veliki broj ovih poduzeća, ne iznenađuje činjenica da su predstavljala i većinu gospodarske aktivnosti u razdoblju od 2019. do 2024. godine. MSP-ovi su generirali između 64 i 67 posto bruto dodane vrijednosti (BDV) hrvatskog korporativnog sektora u navedenom razdoblju.
Iz OECD-a očekuju da će se isti trend nastaviti i kada se budu promatrali podaci za 2025. godinu.
Prema njihovim procjenama, zaposlenost u hrvatskim malim i srednjim poduzećima trebala bi biti veća za 2,6 posto u 2025. godini u odnosu na 2024., a očekuje se i rast realne dodane vrijednosti od 3,4 posto. U 2024. godini mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj rasla su i u dodanoj vrijednosti i u zaposlenosti, sa stopama rasta od 12 odnosno 3,7 posto.
Zanimljivo je da Hrvatska ima nešto veći broj malih i srednjih poduzeća u odnosu na prosjek Europske unije. Na 1.000 stanovnika dolazi 59 MSP-ova, dok je prosjek EU-a 58. No, kada je riječ o produktivnosti, razlika je znatno izraženija.
Naime, dodana vrijednost koju hrvatska mala i srednja poduzeća ostvaruju po zaposlenoj osobi iznosila je oko 33.000 eura u 2024. godini, dok je prosjek Europske unije gotovo 58.000 eura.
Podaci tako pokazuju da hrvatski MSP-ovi imaju važnu ulogu u gospodarstvu, ali i da postoji prostor za povećanje njihove produktivnosti i stvaranja veće dodane vrijednosti.
Pročitajte još:
Iako podaci OECD-a pokazuju oporavak kreditiranja i povoljnije uvjete financiranja, pristup kapitalu i dalje ostaje važna prepreka za dio hrvatskih poduzetnika. Poseban izazov pritom predstavljaju manja i nova poduzeća koja zbog svoje veličine, kraće poslovne povijesti ili nedostatka kolaterala teže dolaze do klasičnih izvora financiranja.
Za hrvatsko gospodarstvo stoga nije važno samo koliko malih i srednjih poduzeća postoji, već i koliko uspješno mogu rasti i stvarati veću vrijednost. Razlika u produktivnosti između hrvatskih MSP-ova i prosjeka EU-a pokazuje da uz povećanje dostupnosti financiranja ostaje važan i širi izazov – kako kapital, ulaganja i nove tehnologije pretvoriti u veću produktivnost i konkurentnost hrvatskih poduzetnika.
3 Odgovora
Produktivnost hrvatskih MSP‑ova zaostaje za EU za gotovo 40 % iako je njihov broj veći; bez veće dostupnosti kapitala taj jaz se neće smanjiti. Koje konkretne mjere planira vlada za olakšavanje financiranja mikro‑ i startup poduzeća?
Kreditiranje MSP‑ova raste, ali njihova dodana vrijednost po zaposleniku ostaje 43 % ispod EU prosjeka; bez veće produktivnosti dodatni krediti neće podići konkurentnost. Koje poticajne programe poduzetnici mogu očekivati za tehnološke inovacije?
Krediti MSP‑a porasli su 11,8 % u prvom tromjesečju 2025., ali poduzetnici i dalje ovise o odgođenim plaćanjima, što pokazuje da povećanje financiranja ne rješava problem likvidnosti.