Hrvatska je u drugom tromjesečju bila treća članica Europske unije po rastu broja stečajeva, a tijekom cijelog proljeća broj poslovnih subjekata u blokadi bio je veći nego godinu prije. Istodobno, međutim, iznos njihovih nepodmirenih obveza pao je za gotovo polovinu. Spoje li se Eurostatovi podaci o stečajevima s mjesečnim podacima Fine o blokadama, dobiva se nešto složenija slika poslovnih problema u Hrvatskoj: u financijske poteškoće ulazi više subjekata, ali su dugovi koji ih prate znatno manji nego lani.
Prema Eurostatu, broj otvorenih stečajnih postupaka u Hrvatskoj u drugom tromjesečju porastao je 20,5 posto u odnosu na prva tri mjeseca godine. Veći kvartalni rast imale su samo Estonija, 31,8 posto, i Grčka, 31,6 posto. Financije.hr je taj podatak već objavio sredinom kolovoza, kada je Eurostat objavio detaljne pokazatelje po članicama EU-a. Na razini cijele Unije broj stečajeva povećan je 5,7 posto.
No mjesečni podaci Fine pokazuju da se jedan neuobičajen trend proteže kroz veći dio godine.
Krajem srpnja u blokadi je bilo 13.488 poslovnih subjekata, 3,2 posto više nego godinu prije. Njihova glavnica duga istodobno je iznosila 419,3 milijuna eura, čak 42,4 posto manje nego u srpnju 2025. godine.
Takav raskorak nije specifičnost samo jednog mjeseca. U ožujku je broj blokiranih poslovnih subjekata bio 7,1 posto veći nego godinu prije, dok je njihov dug bio manji 46,7 posto. U travnju je broj subjekata porastao 5,3 posto, a dug se smanjio 50,5 posto. U svibnju i lipnju broj blokiranih subjekata bio je čak 11,9 posto veći nego godinu prije, dok je glavnica njihova duga bila manja za 39,1 posto. Podaci su iz Finina Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje.
Drugim riječima, od ožujka do srpnja ove godine Fina je svakog mjeseca bilježila više blokiranih poslovnih subjekata nego u istom mjesecu 2025., ali istodobno između 37 i 51 posto manji iznos njihove glavnice.
Promjena strukture dugovanja
Posebno je zanimljiva prosječna vrijednost duga. U srpnju 2025. u blokadi je, prema Fininim podacima, bilo 13.076 poslovnih subjekata s ukupnom glavnicom od oko 728,5 milijuna eura. To daje prosječno oko 55.700 eura neizvršenih osnova po blokiranom subjektu. Ovog srpnja taj je iznos pao na približno 31.100 eura. Izračun Financije.hr na temelju Fininih podataka tako pokazuje smanjenje prosječnog iznosa za oko 44 posto u samo godinu dana.
To ne znači da prosječan blokirani poduzetnik duguje upravo taj iznos jer su dugovi vrlo nejednako raspoređeni, ali pokazuje koliko se promijenila struktura ukupnog problema.
Broj poslovnih subjekata u blokadi i broj stečajeva pritom nisu isti pokazatelji. Fina u Očevidniku evidentira pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost s neizvršenim osnovama za plaćanje. Eurostat prati pokretanje postupaka proglašenja stečaja prema nacionalnim pravilima. Jedan poslovni subjekt može biti blokiran bez otvorenog stečaja, a pokrenuti stečaj ne znači nužno trenutačni prestanak poslovanja.
Između dva pokazatelja ipak postoji institucionalna poveznica. Prema pravilima koja navodi Fina, ako pravna osoba ima neizvršene osnove za plaćanje neprekidno 120 dana, Fina nadležnom trgovačkom sudu podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, odnosno zahtjev za provedbu skraćenog stečajnog postupka ako nema zaposlenih.
Stoga rast broja blokiranih subjekata nije dokaz da će se hrvatskih 20,5 posto kvartalnog rasta stečajeva nastaviti, ali pokazuje da Eurostatov podatak nije potpuno izolirani statistički skok.
68 posto duga pripada pravnim osobama
Zanimljivo je i to što se pogoršanje ne vidi u ukupnim rezultatima hrvatskog gospodarstva. Prema Fini, poduzetnici su u 2025. ostvarili 183,5 milijardi eura ukupnih prihoda, 9,3 posto više nego godinu prije, te neto dobit od 10,3 milijarde eura. Hrvatsko gospodarstvo kao cjelina stoga ne pokazuje znakove opće nelikvidnosti.
Upravo zato kombinacija rasta broja blokiranih subjekata i snažnog pada njihove ukupne zaduženosti upućuje na drukčiju pojavu. Problemi s likvidnošću zahvaćaju veći broj poslovnih subjekata, ali više nisu koncentrirani u tako velikim iznosima duga kao prošle godine.
Koliko su među njima zastupljena mikro i mala poduzeća, obrtnici ili pojedine djelatnosti iz mjesečnih zbirnih podataka nije moguće zaključiti. Fina pojam poslovnog subjekta obuhvaća i pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost. Krajem lipnja, primjerice, od 13.876 blokiranih poslovnih subjekata 6.072 bile su pravne osobe, a 7.804 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Na pravne osobe odnosilo se 68 posto ukupne glavnice duga.
Pročitajte još:
Europska slika u međuvremenu također pokazuje rast poslovnih problema. Broj stečajeva u EU u drugom tromjesečju dosegnuo je najvišu razinu od početka Eurostatove usporedive serije 2019. godine. U europodručju povećanje je iznosilo 6,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Istodobno je broj registracija novih poduzeća u EU pao 0,5 posto, drugi kvartal zaredom.
Hrvatska se od europskog prosjeka izdvaja intenzitetom posljednjeg kvartalnog skoka stečajeva. No domaći podaci o blokadama pokazuju da iza toga zasad nije rast gomile nepodmirenih dugova. Upravo suprotno: broj dužnika raste, a financijska težina njihova duga snažno se smanjuje.
