Hrvatske njive ove su godine dale više pšenice i uljane repice, dok je ječam podbacio. Najveći rast zabilježen je upravo kod uljane repice – njezina bi proizvodnja, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), trebala dosegnuti 87.000 tona, što je 42,3 posto više nego lani.
Iza tog rasta ne stoji samo bolji urod. Uljana repica ove je godine zauzela znatno veće površine u odnosu na 2025., s 19.000 hektara povećane su na 28.000 hektara.
Proizvodnja pšenice bila je veća za 5,5 posto, a zobi za jedan posto u odnosu na proizvodnju lani.
Očekuje se da će ove godine biti proizvedeno 1,09 milijuna tona pšenice i 50.000 tona zobi. Površina pod pšenicom iznosi 161.000 hektara, a žetvena površina za zob je 15.000 hektara.
Proizvodnja ječma bila je manja za 9,3 posto u 2026. godini i iznosila je 319.000 tona. Žetvena površina za ovaj usjev iznosila je 57.000 hektara.
“Podaci o prvim procjenama proizvodnje važnijih usjeva u 2026. odnose se na ratarske usjeve dok su još u polju i iskazuju se kao realan prinos kojim će se raspolagati nakon završetka žetve, s određenom vlažnosti zrna i nakon odbitka svih gubitaka nastalih tijekom žetve”, objasnili su statističari.
Pročitajte još:
Podsjećamo, u 2025. godini je u Hrvatskoj proizvedeno 1,05 milijuna tona pšenice, 356.000 tona ječma, 49.000 tona zobi i 61.000 tona uljane repice.
Prosječna proizvođačka cijena uljane repice lani bila je 458,33 eura po toni, dok je za merkantilnu pšenicu bila 175,93 eura, a za ječam 163,32 eura.
Jedan odgovor
Eh, baš mi je žao ječma!