EU sve bolje trguje hranom jer uvoz pada brže no vrijednost izvoza

U prvih šest mjeseci ove godine europski poljoprivredno-prehrambeni sektor je proširio pozitivnu trgovinsku bilancu u usporedbi s istim razdobljem lani jer je višak iznosio 23,9 milijardi eura ili 1,4 milijarde eura iznad prošlogodišnjeg rezultata.

Kumulativno je izvoz bio dva posto niži no u prvom polugodištu lani s ukupnim iznosom od 117,2 milijarde eura.

Taj je pad ponajprije izazvan smanjenjem vrijednosti izvoza proizvoda od kakaa, svinjetine i maslinovog ulja.

Postotno gledano najviše je godišnje porastao izvoz prehrambenih proizvoda u Egipat, Ukrajinu i Indiju, i to između 12 i 28 posto.

U kategoriji proizvoda izražen je porast kod žestokih alkoholnih pića i likera od 10 posto ili za 405 milijuna eura dok je izvoz kave, čaja, kakaa i začina bio niži 16 posto ili za 1,1 milijardu eura.

Izvoz u najveće trgovinske partnere u segmentu hrane je pao. Tako je kod Ujedinjenog Kraljevstva bio niži za tri posto, a u slučaju SAD-a 11 posto.

Ukupno je u te dvije zemlje izvezena vrijednost od 40 milijardi eura što je praktično trećina ukupnog izvoza hrane.

Ukupan uvoz hrane od siječnja do kraja lipnja ove godine iznosio je 93,4 milijarde eura što je četiri posto ili 3,6 milijarde eura manje no prije godinu dana.

Dakle, izvoz je pao dva posto, a uvoz je smanjen za četiri posto iz čega je onda ostvaren bolji višak.

No, iz nekih zemalja je uvoz porastao kao što je Brazil u iznosu od 425 milijuna eura ili pet posto. Iz Argentine je bio veći 11 posto, a iz Gvatemale za čak 37 posto.

Uvoz kave, čaja, kakaa i začina je godišnje pao za 3,6 milijardi eura ili čak 17 posto. Uvoz voća i orašastih plodova, međutim, povećan je za 503 milijuna eura ili tri posto. Također, uvoz suncokretovog sjemena je udvostručen nakon dvije loše godine u žetvi u Europskoj uniji (EU).

EU najveću vrijednosti u hrani uvozi iz Brazila, a iznos je 9,6 milijardi eura u prvoj polovici ove godine.

Drugo je na tom popisu Ujedinjeno Kraljevstvo sa 7,4 milijarde eura, a treći je SAD sa 6,5 milijardi eura.

“Proširenje viška u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima pokazuje da taj sektor zadržava konkurentnost i sposobnost prilagodbe na promijenjene tržišne uvjete”, ocjenjuje Europska komisija.